Dvije trećine (66 posto) poduzeća s najmanje 10 zaposlenih u 27-članoj Europskoj uniji omogućilo je svojim zaposlenicima stručno usavršavanje u 2010. godini, pokazalo je u utorak najnovije izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.
Usporedbe radi, 2005. takvu mogućnost nudilo je 60 posto poduzeća u EU, stoji u izvješću Eurostata, temeljenom na Anketi o stalnom stručnom usavršavanju koja se provodi svakih pet godina.
Najnovije izvješće statističkog ureda EU-a temelji se na podacima iz četvrte ankete, provedene u 2010., u kojoj je sudjelovalo 27 zemalja članica EU-a (izuzev Danske, Grčke i Irske), te Hrvatska.
Najveći udio poduzeća koja su omogućila svojim zaposlenicima stručno usavršavanje u 2010. zabilježen je u Austriji i Švedskoj, njih čak 87 posto. Slijede Velika Britanija (80 posto), Nizozemska (79 posto), Belgija (78 posto) i Francuska (76 posto).
S druge strane, najmanji udio takvih poduzeća zabilježen je u Poljskoj (23 posto), Rumunjskoj (24 posto) te u Bugarskoj (31 posto). Slijede Latvija i Mađarska, sa 40 posto, odnosno 49 posto takvih poduzeća.
U Hrvatskoj je 2010. mogućnost stalnog usavršavanja nudilo 57 posto poduzeća s najmanje 10 zaposlenih. Time se Hrvatska svrstala u rang s Italijom, gdje je takvih poduzeća 56 posto.
Među kompanijama u 27-članom EU koje su nudile takvu mogućnost svojim zaposlenicima u 2010., gotovo polovina, odnosno 48 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim poduzećima, sudjelovalo je u usavršavanju.
Najveći je udio zabilježen u Češkoj, gdje je čak 72 posto ukupnog broja zaposlenih u kompanijama koje su omogućavale usavršavanje bilo uključeno u takve programe. Slijede Slovenija sa 62 posto, Luksemburg sa 60 posto i Slovačka s 58 posto.
Najmanji udio zabilježen je u Mađarskoj, gdje je u programima usavršavanja sudjelovalo svega 27 posto ukupnog broja zaposlenih u kompanijama koje su nudile takvu mogućnost. Slijede Litva s 31 posto, te Austrija i Velika Britanija s udjelom od po 37 posto.
Promatrano na razini 27 zemalja članica EU-a, nešto je veći udio sudionika programa usavršavanja, njih 49 posto, zabilježen u velikim poduzećima (s 250 i više zaposlenih), u usporedbi sa 45 posto u srednjim tvrtkama (s 50 do 249 zaposlenika) i 46 posto u malim tvrtkama (s 10 do 49 zaposlenih).
Usporedbe radi, u Hrvatskoj je u stručno usavršavanje bilo uključeno manje od trećine, odnosno 31 posto ukupnog broja zaposlenih u tvrtkama koje su nudile takvu mogućnost. Promatrano po veličini tvrtke, najveći udio zaposlenika obuhvaćenih usavršavanjem zabilježen je u malim tvrtkama, njih 39 posto. Slijede velike tvrtke, sa 30 posto, a potom srednje velika poduzeća, s njih 27 posto.
U 27-članoj EU sudionici tih programa u prosjeku su imali po 25 sati stručnog usavršavanja u 2010., premda se broj tih sati uvelike razlikuje među zemljama članicama, i to od 14 sati po sudioniku u Češkoj i 15 sati u Latviji do čak 42 sata po sudioniku u Portugalu i 40 sati na Malti.
U Hrvatskoj su sudionici takvih programa u prosjeku imali po 29 sati obuke radi usavršavanja.
Što se tiče troškova, programi stručnog usavršavanja su činili 0,8 posto ukupnih troškova rada svih poduzeća u 27-članom EU u 2010. Kretali su se u rasponu od 0,4 posto u Italiji, Latviji i Rumunjskoj do najviše 1,5 posto u Francuskoj i 1,4 posto na Malti.
U Hrvatskoj je udio tih troškova iznosio 0,4 posto, što je na donjoj granici raspona u EU.
Navedeno istraživanje obuhvatilo je tvrtke iz svih gospodarskih sektora izuzev poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, državne uprave i obrane, obveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, zdravlja ljudi i aktivnosti u području socijalnog rada, napominju, među ostalim, u Eurostatu.
