Obveze obrtnika koji zatvara obrt detaljnije su uređene propisima o porezu na dohodak, kao i propisima o porezu na dodanu vrijednost. Iz ovih propisa proizlazi da treba zaključiti sve poslovne knjige do dana poslovanja obrta, radi utvrđivanja poreznih obveza.

Kod toga je najvažnije pravilno zaključiti knjigu primitaka i izdataka sukladno čl.13. Pravilnika o porezu na dohodak i utvrditi dohodak na način da, u knjizi primitaka i izdataka, osim ostvarenih poslovnih primitaka i izdataka u razdoblju do zatvaranja obrta, na strani poslovnih primitaka treba iskazati i sljedeće: usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine; usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, te nenaplaćene tražbine od kupaca, a na strani izdataka: knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine prema popisu, te imovine u trenutku zatvaranja; neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, te druge izdatke u svezi s zatvaranjem obrta.

Evidenciju i isprave o dnevnom prometu treba čuvati najmanje 3 godine

Kod obveza PDV-a, potrebno je obračunati ovaj porez na sve izdane račune bez obzira da li su naplaćeni, kao i na vrijednost imovine-dobara koji preostaju i koja se smatraju izuzimanjem za vlastite potrebe, a za koja je korišten pretporez pri nabavi. Kod toga se priznaje kao pretporez na sve ulazne račune nabave robe bez obzira da li su ti računi i plaćeni ili nisu. Utvrđeni porez treba iskazati na obrascu PDV-a za odnosno razdoblje, dok u roku od tri mjeseca treba predati i konačni obračun ovog poreza. Godišnja porezna prijava na dohodak predaje se do kraja veljače slijedeće godine. Evidenciju i isprave o dnevnom prometu treba čuvati najmanje 3 godine, a poslovne knjige i ostalu dokumentaciju najmanje do nastupa apsolutnog roka zastare prava na utvrđivanje poreznih obveza tj. 6 godina računajući od isteka godine u kojoj su utvrđene porezne obveze.

Odjava vlasnika obrta i obrta mora se obaviti i u ispostavi ureda HZZO i HZMO.

Zatvaranjem obrta ne prestaju vaše obveze nastalog duga za mirovinsko i zdravstveno osiguranje do dana zatvaranja obrta te se radni staž ne upisuje u radnu knjižicu do konačnog podmirenja duga.

Treba stvoriti preduvjete da se porezno rasterete mali i srednji poduzetnici, da se kvalitetnije rasporede poticaji koje država daje i koji će se privući iz EU, da se napravi konkurentnije okružje, ali i da se uklone nedostatci – nelikvidnost i neplaćanje. Jer nitko neće ući u posao, ako nije siguran da će moći naplatiti svoju robu ili uslugu, kazao je Maras napominjući kako će se već u prvih mjesec dana vidjeti mnoge mjere.

Kao jednu od važnijih stvari naveo je prilagodbu poduzetnika tržištu EU te napomenuo kako se poduzetnici trebaju što bolje pripremili ulasku na zahtjevno europsko tržište s više od 500 milijuna ljudi.

Kod poreznih rasterećenja ističe kako se mora omogućiti da ulaganje bude što isplativije te će se vjerovatno ići prema nultoj stopi poreza na dobit za svaku reinvestiranu kunu.

Obrtnicima i poduzetnicima koji imaju mali prihod, primjerice godišnje do 230 tisuća kuna, omogućit će se da ne ulaze u sustav PDV-a.

Stvorit će se stimulativnije okružje za one koji imaju ideju i žele se baviti obrtom i poduzetništvom, poručio je ministar koji smatra da će se u tom segmentu rezultati vidjeti vrlo brzo, već u prvoj godini mandata.

Kazao je i kako će biti još mjera, poticaja koji će se planirati i u proračunu za 2012. te da su prilika za poduzetnike i sredstva EU koja se mogu koristiti za podizanje konkurentnosti, nove tehnologije, ulaganje u infrastrukturu, itd.

Ta sredstva EU nisu zanemariva, 2013. će biti i veća i nužno je pripremiti poduzetnike da ih znaju iskoristiti, da razviju projekte, jer želimo da se naš izvoz poveća, da naši poduzetnici i proizvodi budu konkurentni na tom velikom tržištu, kazao je.

Odgovarajući na pitanja vezano za nelikvidnost, najavio je kako će se neplatiše sankcionirati zakonskim odredbama.

Tko ne bude poštovao pravila imat će dvije mogućnosti – ili će biti sankcioniran i na neki način neće to moći raditi ili više neće moći egzistirati na tržištu.

Ne možete nekoga tko nije u stanju izvršavati svoje obveze držati na tržištu da još više generira problem. Tu se reda mora napraviti, a rok koji će dati ova Vlada je vjerovatno do polovice iduće godine da se već vide određeni rezultati na tom polju, kazao je.

Upitan hoće li biti promjena vezano uz cijenu rada koju poduzetnici navode kao glavnu prepreku konkurentnosti, Maras je je rekao kako će promjena i smanjenje doprinosa na bruto plaću biti, dinamika će biti objavljena kada bude prezentiran proračun, jer do tog trenutka traje temeljita snimka stanja uz izradu projekcija za iduće godine.

HINA

Hrvatska obrtnička komora (HOK) postavlja sedam zahtjeva novoj vladi radi opstanka obrtništva, a dobro je što izborni pobjednici najavljuju osnivanje novog ministarstva obrtništva, kazao je u utorak Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, na tradicionalnom božićnom susretu.

90.000 obrta ima u Hrvatskoj u kojima radi više od 120.000 radnika

Ranogajec ističe kako obrtnici očekuju od vlade da stvori povoljni zakonski okvir koji će im omogućiti da nesmetano rade. Prema podacima te komore, u Hrvatskoj posluje 90.000 obrta u kojima je zaposleno više od 120.000 radnika.

Traže da se njihovi zahtjevi napokon riješe. Objašnjavajući zahtjeve obrtnika, Ranogajec je naglasio da što se tiče uvođenja financijske discipline na tržištu, država mora biti najmoralniji poduzetnik jer ako ona ne ispunjava svoje obveze, svi ostali u lancu su u problemima.

Stoga obrtnici zahtijevaju dosljednu provedbu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, multilateralne kompenzacije te dosljednu primjenu Strategije reforme pravosuđa od 2011. do 2015. Kad je u pitanju obrazovanje, HOK smatra da ono nema alternativu i da se bez obrazovnog kadra ne može konkurirati na tržištu. Stoga traže učvršćivanje javnih oblasti HOK-a, promicanje cjeloživotnog učenja, te osnivanje zaklade za stipendiranje učenika koji upisuju programe obrazovanja za deficitarna zanimanja.

Obrtnici se zauzimaju i jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, tj. jednakost u pravima ali i odgovornostima za preuzete obveze. Traže i sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, primjerice ulazak obrtnika u još šest saborskih odbora (sada su u trima).

Što se tiče zahtjeva za ponovnim osnivanjem ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništa u HOK-u drže da su obrtnici dosad bili marginalizirani u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u odnosu na velike poduzetnike. Ranogajec je ponovio da niz projekata kao što je SMS-obrtnik, obrtnik-partner i poseban EU-tim za obrtnike, mora dati svoj obol pripremi hrvatskih obrtnika za poslovanje u Uniji.

www.vjesnik.hr

Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a istaknuo je kako obrtnici od buduće vlasti očekuju stvaranje zakonskog okvir koji će im omogućiti nesmetani rad. Po podacima HOK-a, u Hrvatskoj posluje 90 tisuća obrta u kojima radi više od 120 tisuća radnika.

HOK će danas, kako je rečeno, svoje zahtjeve uputiti političkim strankama i očekuju da se one o njima očituju prije izbora. Traže da se njihovi zahtjevi riješe, koja god da politička opcija pobijedi. Pojašnjavajući zahtjeve obrtnika Ranogajec je kazao da što se tiče uvođenja financijske discipline na tržištu država mora biti najmoralniji poduzetnik, ukoliko ona ne izvršava svoje obveze svi ostali u lancu su u problemima, stoji u priopćenju HOK-a.

Jedinstven model obrazovanja za strukovna zanimanja traži se s ciljem povećanja broja sati praktične nastave uz obrazloženje kako znanja i vještine nužne za samostalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti učenici mogu steći samo kroz neposredan rad u pravoj životnoj situaciji.

Zbog zaštite struke i legalnog poslovanja u ugostiteljskoj djelatnosti u zaključcima se traži i jače angažiranje lokalne razina, sustava obrtničkih komora i udruženja obrtnika, cehova i sekcija ugostitelja u sprečavanju svakog nelegalnog poslovanja, koje odnosi velik dio mogućih prihoda. Traži se i da se ugostiteljima omogući angažiranje radnika za poslove koji se obavljaju povremeno i to temeljem ugovora o dijelu ili na drugi način.

HINA

Jedini porast zaposlenih u spomenutoj kategoriji kreće se od 0,1 do 2,3  posto, a  zabilježen je u  sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rudarstva i vađenja, informacija i komunikacija te obrazovanja.

Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija pao je u 13 županija i kreće se od 0,3 posto u Koprivničko-križevačkoj do 13,5 posto u Ličko-senjskoj županiji. Porast je ostvaren u pet županija i kreće se od 0,5 posto u Sisačko-moslavačkoj i Međimurskoj do 1,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji. U Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu je ostao nepromijenjen u odnosu na kolovoz.

Hina

Granica na 85.ooo kn

Ako odvjetnik u kalendarskoj godini ostvari ukupan promet oporezivih isporuka (a ne samo naplaćenih primitaka!) veći od 85.000,00 kn, tada od 01.01. on postaje i obveznik PDV-a. U primitke ukupne veličine 85.000,00 kn ne ulaze prolazne stavke to jest sredstva koja odvjetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe. Takvo određenje definirano je u čl.8.,st.1.Zakona o PDV-u. Ako odvjetnik u prethodnoj godini izvrši isporuke (uključujući i PDV) veće od 300.000,00 kn, tada ulazi u obračun mjesečne porezne obveze.

Odvjetnici, obavljajući djelatnost slobodnog zanimanja, često su u situaciji da se na njihov žiro- račun uplaćuju sredstva po rješenju suda, a na ime odštete za njihove stranke kao i svote nagrade za njihov rad. U ovom slučaju na njihov račun uplaćuju se sredstva koja predstavljaju njihov primitak i primitak njihovog klijenta. Pri tome su odvjetnici obvezni isplatiti svojim klijentima njihov iznos odštete uz potpisanu potvrdu da su isti novac stvarno i primili. Česta je situacija i da na žiro-račun odvjetnika bude dva puta izvršena uplata sredstava za klijenta, pri čemu jednom uplatu izvrši tuženik, a drugi puta dužnik. U tom slučaju novac je potrebno vratiti tuženom.

Zakonski okvir

Zakonom o porezu na dohodak u čl.12., toč.7.definirao je da primici i izdaci, koji su nastali u ime i za račun drugog, nisu primici niti izdaci te ne utječu na visinu dohotka jer se radi o prolaznim stavkama. Slijedom toga razvidno je da sredstva koja se uplaćuju na žiro-račun, kao i sredstva koja se isplaćuju, ne povećavaju niti ne smanjuju osnovicu za obračun poreza na dohodak. Takve uplate i isplate su dakle porezno neutralne i ne iskazujemo ih u KPI (knjiga primitaka i izdataka).

Krajem godine, a prilikom obrade porezne prijave, Porezna uprava uspoređuje iskazane promete u pregledu primitaka i izdataka sa priljevom na žiro-račun. Iz tih razloga prolazne stavke nužno je jasno evidentirati. Poslovnim primicima smatraju se nagrade koje odvjetnici naplate za svoj rad, a za koju su obvezni izdati račun te se ti računi iskazuju u KPI.

Kada se izdaje R2?

Odvjetnici, kao i ostali poduzetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost, za svoj rad obvezni su izdati račun u dva primjerka od kojih jedan uručuju kupcu (klijentu), a drugi služi kao knjigovodstvena isprava za evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama. Odvjetnik koji je u sustavu PDV-a ispostavlja drugom poduzetniku ili pravnoj osobi račun sa oznakom R-2 i sa svim elementima iz čl.15.st.3 Zakona o PDV-u. Ako se usluga naplaćuje od građana izdaje se gotovinski račun sa elementima iz čl.15.st.6.

Ukoliko odvjetnik obavi uslugu za stranca ili inozemnog poduzetnika, odvjetnička usluga oslobođena je PDV-a sukladno čl.5.ičl.6.,toč.3.Zakona o PDV-u iz razloga što se odvjetničke usluge oporezuju prema načelu sjedišta primatelja usluge.

Važno je naglasiti i da odvjetnici nisu članovi Hrvatske obrtničke komore, već imaju svoje izdvojene nadležne komore plaćaju članarinu.

Seminar se sastoji od četiri funkcionalne cjeline:

1. pravni okvir u zadrugarstvu (domaća i strana praksa, osnivanje zadruge, odnosi u zadruzi…);

2. ekonomski okvir zadruge na ruralnom prostoru (marketing, planiranje, poticaji, financiranje…);

3. pristup tržištu EU

4. certitifiranje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Predavači su Branko Žalac dipl.oec., Zoran Starešina dipl.ing.agr.oec, i Ivana Maršan Jukić med.lab.ing. Predavači imaju dugogodišnje iskustvo u raznim granama gospodarstva i pravnim oblicima u poduzetništvu, također su certificirani savjetnici za poduzetništvo. Već niz godina bave se problematikom gospodarstva na ruralnim prostorima, te certifikacijom.

Ukupno se edukacija provodi u dva dana; u četvrtak i petak u trajanju od 10 do 15 sati.

Rok za prijavu je srijeda, 24. studenog 2010., a prijava je moguća putem pristupnice koja je objavljena na web stranicama www.zadra.hr, na broj faxa 023/492-881 ili e-mailom: zadra@zadra.hr

Pad proizvodnje na godišnjoj je razini zabilježen i kod fermentiranih proizvoda, za 7,8 posto, na 6,5 tisuća tona, te vrhnja, za 7,6 posto, na nešto više od dvije tisuće tona.

Maslac i kravlji sir u porastu

Istodobno je pak povećana proizvodnja maslaca za 2,5 posto, na 405 tona, i kravljeg sira za 4,6 posto, na više od 2,5 tisuća tona.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, prikupljeno 4,7 posto više kravljeg mlijeka.

U svibnju je u usporedbi s travnjem smanjena proizvodnja mlijeka za piće za 8,8 posto i proizvodnja maslaca za 5,8 posto.

Istodobno je proizvodnja vrhnja povećana za 3,4 posto, fermentiranih proizvoda za 6,6 posto te kravljeg sira za 18,7 posto.

Prilagodbe EU

DZS je s početkom ove godine počeo objavljivati statistiku o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda, a u skladu s procesima prilagodbe statistike stočarstva i stočne proizvodnje europskim statističkim standardima.

DZS podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda preuzima od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka.

U Hrvatskoj djeluje oko četrdesetak mljekara za koje Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka obavlja analizu otkupljenog mlijeka i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji.

Obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare koje su, prema nacionalnoj klasifikacije djelatnosti, razvrstane u prerađivačku industriju, djelatnosti mljekara i proizvodnje sira.

Predsjednik HOK-a Mato Topić kazao je kako je novo partnerstvo rezultat natječaja HOK-a na temelju kojeg je ponuda Zagrebačke banke odabrana kao najpovoljnija i najprihvatljivija.

Nova Visa platežna kartica izdavat će se za obrtnike bez dodatne naknade, a objedinit će ulogu postojeće članske kartice Komore i istodobno osigurati mogućnost ostvarivanja niza popusta i pogodnosti na različitim prodajno-uslužnim mjestima u Hrvatskoj.

80.000 prodajnih mjesta

Kartica će, kako je kazao predsjednik Uprave ZABA-e Franjo Luković, pružiti obrtnicima veći pristup jeftinijoj kupnji za osobne ili poslovne namjene uz što manju potrebu korištenja gotovine.

Pored posebnih popusta, karticom će se moći plaćati na više od 80 tisuća prodajnih mjesta u Hrvatskoj, ali i na prodajnim mjestima na POS terminalima izvan granica budući će tehnološki biti međunarodno prihvaćena i osposobljena za transakcije u inozemstvu.

93.000 novih korisnika kartice

Nove pogodnosti kartice moći će koristiti svi obrtnici, članovi Komore, njih gotovo 93 tisuće, bez obzira s kojom poslovnom bankom surađuju, rečeno je.

Luković je istaknuo kako Zagrebačka banka ima 25 posto tržišnog udjela u poduzetničkom bankarstvu te kako im je ambicija taj udio povećati. Također je naveo kako trenutačno obrtnike kreditiraju sa dvije milijarde kuna.