Postavlja se pitanje: koje? Kako od gomile informacija izdvojiti one koje su ključne?

Cilj ove knjige nije zatrpati vas gomilom pokazatelja, nego pomoći u kontroli poduzeća za koje ste odgovorni, ali na način koji će vam omogućiti da dobijete konkretne ideje u vezi s tim u kojem smjeru trebate djelovati, odnosno koje su dobre, a koje loše strane poduzeća za koje ste odgovorni u odnosu na prošlu godinu, na konkurenciju, na plan i interno – koji su od profitnih centara profitabilni, a na kojims gubite novac, odnosno koji su iznadprosječni, a koji su ispod prosjeka kad je riječ o uspješnosti.

O autoru

Kristijan Cinotti specijalist je za područje optimiranja poreznog položaja u zemlji i inozemstvu. Posjeduje licence za ovlaštenog revizora, poreznog savjetnika, procjenitelja i računovođu.

Glavni je autor knjiga: „Što manageri moraju znati?“, Kako platiti manje poreza?”, te knjige „Leasing u praksi“. Autor je nekoliko članaka iz područja spajanja poduzeća, leasinga i Due Diligenca. Najveći dio poslovne karijere proveo je u revizorskim društvima: Progres Revizija, Ernst & Young, IB Grant Thornton Audit, na poslovima revizije i poreznog savjetovanja. Revizijom, porezima i računovodstvom se bavi od 1998. godine. Vlasnik je Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo.

Kako sudjelujem u nagradnom natječaju?

Poklanjamo vam tri knjige “Što manageri moraju znati?”. Knjigu možete osvojiti ako točno odgovorite na pitanje: “Na koji način će vam knjiga pomoći u upravljanju poduzećem”.

Registrirajte se na portal Profitiraj.hr te nam na email: igra@mmreza.hr pošaljite poruku naslova “Cinotti“, pitanje, ime i prezime, korisničko ime, adresu, grad i broj mobitela.

I, naravno lajkajte nas na našoj Facebook stranici! Podijelite post sa svojim prijateljima, to vas također približava nagradnoj knjizi!

Prijave za “Što manageri moraju znati?” primamo do četvrtka o9. veljače 2012.

Pratite nas na Facebooku! Twitteru @Profitiraj i LinkedIn profilu Profitiraj.hr!

Zabavite se i učite uz Profitiraj.hr! Čitajte kvalitetne, stručne i zanimljive knjige!

Svaki tjedan dijelimo vam nove naslove!

Sve u svemu, sudeći prema navedenim izjavama, čeka nas godina prepuna promjena te na navedene promjene svakako treba biti spreman.

Najznačajnije novosti:

• Kao najznačajniju promjenu svakako treba navesti najavljeno povećanje stope PDV-a sa 23% na 25%. No, prema riječima aktualnog ministra financija gosp. Slavka Linića smanjenje brojnih parafiskalnih nameta poput doprinosa za šume, vode i spomeničke rente kao i smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% trebale bi se u potpunosti ukloniti negativne posljedice povećanja stope PDV-a.

• Također, prema uzoru na Sloveniju namjerava se ukinuti pretporez na troškove automobila i reprezentacije. Samo da podsjetimo, trenutno je priznato 70% pretporeza kod nabavke automobila te 30% kod troškova reprezentacije. U slučaju ukidanja mogućnosti priznavanja dijela pretporeza kod troškova automobila i reprezentacije, povećavaju se rashodi poslovanja, te javlja udar na likvidnost poduzetnika radi smanjenja ulaznog pretporeza, a samim time i povećanja obveze za PDV.

• Prag ulaska u sustav PDV-a se podiže sa 85.000,00 kn na 230.000,00 kn što malim poduzetnicima daje više slobode. Naime, mali poduzetnici koji ostvaruju vrijednost isporuka dobara do 230.000,00 kn moći će birati da li će ući u sustav PDV-a, priznavati sebi pretporez i izdavati račune s iskazanim porezom na dodanu vrijednost. Trenutno svi poduzetnici koji pređu vrijednost isporuka od 85.000,00 po sili zakona moraju ući u sustav PDV-a.

• Bitku protiv nelikvidnosti privrede novoizabrana vlada namjerava voditi uz pomoć Zakona o financijskom poslovanju za koji se očekuje da će stupiti na snagu do kraja travnja 2012. godine. Novim zakonom će se uz pomoć banaka kao glavnih kreditora privrede pokušati poboljšati likvidnost svakog poslovnog subjekta.

• Jedna od strukturnih mjera koja je također najavljena je i smanjenje razine subvencija u poljoprivredi. Prema riječima ministra financija, poljoprivreda je do sada uz razmjerno visoke subvencije ostala izrazito neproduktivna.

• Porez na imovinu se namjerava uvesti 1.1.2013. godine putem čega će se nastaviti strategija vlade koja ima za cilj povećati porezno opterećenje bogatih te smanjiti porezno opterećenje siromašnijeg sloja građana. U sklopu navedenih promjena namjerava se uvesti i porez na dividendu posebno usmjeren prema vlasnicima trgovačkih društava koji putem dobiti i dividendi izvlače dobit iz društava.

• Uz povećanje stope poreza na dodanu vrijednost, možda najvažnija najavljena promjena je uvođenje fiskalnih blagajni. Fiskalne blagajne će omogućiti poreznoj upravi puno bolju kontrolu poreznih obveznika pošto će svaka prodaja kao i svaka nabavka biti u trenutku nastanka evidentirana i dostupna poreznoj upravi. Treba još naglasiti da porezna uprava uz uvođenje fiskalnih blagajni namjerava provesti dodatnu informatizaciju sustava kontrola kao i povećati ukupnu razinu efikasnosti.

Zaključak

Iz svega navedenog jasno je da nas očekuju značajne promjene što ukazuje i na eventualne poteškoće i određene skrivene rizike. Očito je da je jedan od najvažnijih ciljeva novoizabrane vlade konsolidacija javnih financija na što ukazuje smanjenje rashodovne strane proračuna sa 121 milijarde kuna na 117 milijardi kuna. No, ukoliko je sudeći prema razvojnoj strategiji porezne uprave, namjerava se povećati i prihodovna strana proračuna u čemu leži potencijalna opasnost za porezne obveznike.

Porezna želi povećati svoje prihode, budite spremni!

No prilikom samog zatvaranja obrta treba voditi računa o pravilnom zatvaranju poslovnih knjiga pod čime se misli na zaključivanja knjiga na temelju kojih ćemo obračunati dužan porez na dohodak/dobit, te obračunati PDV.

Zatvaranje obrta kod obrtnika „dohodaša“ i obrtnika „dobitaša“

Knjiga primitaka i izdataka kod obrtnika u sustavu poreza na dohodak

Sukladno Članku 31. Stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak, prilikom likvidacije obrta porezni obveznik je dužan u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke sljedeće:

1. poslovne primitke:

2. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,

3. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog,

4. nenaplaćene tražbine od kupaca

Također prilikom likvidacije obrta pod izdatke treba uključiti sljedeće:

1. poslovne izdatke:

2. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,

3. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću,

4. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

Ukoliko su navedeni primitci veći od izdataka, navedena razlika predstavlja dohodak na koji se treba platiti pripadajući porez.

Porez na dobit

Kod obrtnika koji su u sustavu poreza na dobit, proces zatvaranja i likvidacije je definiran Člankom 18., Stavkom 3. Zakona o porezu na dobit . Zakon definira da ukoliko se porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvrđuje se u razdoblju likvidacije koje se nastavlja na posljednje porezno razdoblje.

Početna bilanca za razdoblje likvidacije istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga poreznog razdoblja. Ako takva konačna bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveze utvrđuju se procjenom. Završna bilanca razdoblja likvidacije pokazuje imovinu koja će se raspodijeliti, na likvidacijsku dobit ili likvidacijski gubitak.

Obračun PDV-a prilikom zatvaranja obrta za obrtnike u sustavu PDV-a

Sukladno Članku 30. Stavku 6. Poreza na dodanu vrijednost, fizička osoba koja gubi svojstvo poduzetnika, brisanjem iz registra kod nadležnog tijela, prije odjave djelatnosti treba obračunati porez na dodanu vrijednost na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzimanjem u nepoduzetničke svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza ili ih je prije početka primjene Zakona, nabavio za poduzetničku djelatnost bez poreza na promet ili uz povlaštenu stopu poreza te izmiriti sve druge porezne obveze po osnovi poduzetničke djelatnosti.

Također treba voditi računa da se odjava vlasnika obrta kao i samog obrta treba obaviti i u ispostavi ureda HZZO i HZMO.

Zaključak

Osim redovne procedure predaje zahtjeva za odjavom obrta i obrtnice u nadležni županijski ured državne uprave, treba voditi računa i o zakonskim odredbama Zakona o PDV-u, Zakona o porezu na dobit kao i Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Tek uvažavajući sve navedene zakonske odredbe se sam proces zatvaranja obrta može provesti na zakonski pravilan način.

Stoga da se Vama ne dogodi situacija u kojoj ćete trebati platiti nepotrebnu kaznu pročitajte tekst u nastavku i saznajte TKO, do KADA i GDJE treba predati poreznu prijavu poreza na dohodak.

GDJE i do KADA se predaje porezna prijava poreza na dohodak?

Godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak obveznici podnošenja prijave, podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Tko su POREZNI OBVEZNICI koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak?

1. Porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno. Naime može se dogoditi da su Vam oba poslodavca koristila osobni odbitak pri obračunavanju poreza stoga pripazite da niste u poreznom prekršaju. Za detaljnije možete pronaći u tekstu Porezna uprava je sve agresivnija – VAŽNO!!!;

2. Porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnici, odvjetnici i sl. koji su u sustavu poreza na dohodak itd.);

3. Rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak;

4. Porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,

5. Porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak,

6. Rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi pod određenim uvjetima.

Stoga, ukoliko se pronalazite u jednoj od prethodnih situacija svakako do kraja veljače izradite i predajte poreznu prijavu poreza na dohodak nadležnoj poreznoj ispostavi prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu i izbjegnite nepotrebne brige i dodatne troškove.

U nastavku možete pronaći detaljni opis navedene problematike.

Vođenje evidencije i obavještavanje porezne uprave o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (15. listopada 2011. godine), trgovačka društva mogu isplaćivati dividendu odnosno ostvareni dobitak dioničarima odnosno članovima društva na bilo koji način u novcu na tekući račun ili u gotovini. Također, Članak 220., Stavak 9. Zakona o trgovačkim društvima propisuje da se navedene isplate mogu vršiti i u stvarima.

Međutim, Članak 60. Stavak 5. Zakona o porezu na dohodak propisuje obvezu vođenja evidencije o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku na temelju udjela u kapitalu trgovačkih društava. Također navedeni članak propisuje i obvezu izvješćivanja Porezne uprave o tim isplatama.

Vođenje evidencije

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, propisano je da su trgovačka društva koja isplaćuju dohodak od kapitala, tj. dividendu i udio u dobitku na temelju udjela u kapitalu obvezna voditi evidenciju o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku. Za takvu evidenciju propisan je poseban obrazac (Obrazac DU).

Bitno je za naglasiti da se evidencija odnosi isključivo na isplatu udjela u dobitku odnosno dividende fizičkim osobama, jer se takva isplata smatra dohotkom od kapitala.

Rokovi izvješćivanja

Izvještavanje u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka – isplate predujmova

Ukoliko se predujmovi dividende ili udjela u dobitku (dohotka od kapitala) isplaćuju u tijeku poreznog razdoblja za tekuće razdoblje, tada se pri isplati ne podnosi obrazac DU poreznoj upravi, nego se obrazac podnosi tek kad su predujmovi podmireni iz ostvarenog dobitka.

Navedeno znači da ukoliko ste tijekom 2011. godine izvršili isplate predujmova dobiti za 2011. godinu, poreznu upravu izvještavate o navedenim isplatama na Obrascu DU tek tijekom 2012. godine i to u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka kojom su isplaćeni predujmovi pokriveni ostvarenim dobitkom.

Izvještavanje u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena- isplate u tekućoj godini za prethodnu

Nadalje, ukoliko se isplate dividende izvršavaju u tekućem mjesecu za prethodno porezno razdoblje, tada se navedena isplata smatra isplatom dividende i obrazac DU se treba dostaviti Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena.

Iako Članak 93. Zakona o porezu na dohodak ne spominje isplatu predujma udjela u dobiti, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima udjel u dobiti se također može isplaćivati tijekom tekuće za prethodnu godinu, te smo mišljenja da i za isplaćene udjele u dobitku (u tekućoj za prethodnu godinu vrijedi obveza dostavljanja obrasca DU najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je udjel u dobiti isplaćen.

Podnošenje obrasca DU

Obrazac DU se može podnositi elektroničkim putem ili ispisan putem računala ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom.

Na sljedećem linku možete pronaći obrazac DU

Ukratko:

• Evidencija isplate udjela u dobiti i dividendi se vrši putem OBRASCA DU

• Obveza vođenja evidencije se odnosi na isplate FIZIČKIM OSOBAMA

• Rok izvještavanja se razlikuje za isplate udjela u dobiti i dividendi kao PREDUJMOVA DOBITI, te za isplate u tekućoj godini na temelju dobiti prethodne godine

• Obrazac DU se može podnositi ELEKTRONIČKIM PUTEM ili ISPISAN PUTEM RAČUNALA ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom

• Podatci o isplatama dividendi i udjela u dobitku koje su ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. se NE DOSTAVLJAJU na obrascu DU

*********************

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Sve o povratu poreza možete pratiti na portalu Profitiraj.hr u posebnoj rubrici Porezne prijave!

Osim u novcu ostvarena se dobit može isplatiti isporukom dobra ili usluge tako da se vrijednost primljene isporuke s uključenim porezom na dodanu vrijednost nadodnadi dividendom, odnosno udjelom u dobiti.

Prema propisima koji su na snazi isplaćeni iznosi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu ne smatraju se primitkom fizičkih osoba i ne podliježu oporezivanju.

Neoporezivi su primici od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 31. prosinca 2000. i nakon 1. siječnja 2005. Samo se pri isplati dobiti ostvarene od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. plaća porez na dohodak od kapitala.

Liderpress.hr

Sukladno Zakonu o radu, radnici imaju pravo koristiti godišnji odmor za 2011. godinu do 30.6.2012. godine. Navedeno konkretno znači da će u 2012. godini nastupiti rashodi naknada za godišnji odmor koji trebaju teretiti 2011. godinu (putem rezervacije).

Kako se računa rezervacija za neiskorištene godišnje odmore?

Kao što na kraju godine treba napraviti inventuru robe, na isti način je potrebno popisati neiskorištene dane godišnjeg odmora po pojedinom radniku. Naša preporuka je da se za svakog radnika koji ima neiskorišteni dane godišnjeg odmora izračuna prosječan bruto 2 trošak sata rada i, temeljem toga, izračuna rezervacija za neiskorištene dane godišnjeg odmora kao umnožak gore navedenog broja x broj sati neiskorištenog godišnjeg odmora.

Iduće godine, rezerviranje treba obvezno isknjižiti u korist prihoda, dok će troškovi naknade biti iskazani kroz obračun plaće. Na takav način će u 2011. godini biti iskazan trošak godišnjeg odmora, dok će se u 2012. godini trošak plaće i prihod od ukidanja rezervacija međusobno neutralizirati.

Porezno gledano, radi se o privremenoj poreznoj odgodi, a ne trajnoj „uštedi“. Ipak, ako govorimo o 100.000 HRK vrijednosti sati, navedena ušteda znači 20.000 HRK manje poreza u tekućoj godini, kao i manje predujmove poreza na dobit narednih godinu dana.

Zaključak

Iako su rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore privremena porezna ušteda, ipak Vam mogu pomoći da umanjite poreznu osnovicu. Također, treba znati da je iskazivanje navedenih rezervacija u skladu i sa standardima financijskih izvještavanja „tako da jednim udarcem hvatate dvije muhe“.

Iako se nekad čini zanemarivom, treba imati na umu da nekoliko malih poreznih ušteda mogu imati značajan utjecaj na vaš novčani tijek.

Iz navedenog razloga, iskoristite sve porezne mogućnosti koje vam stoje na raspolaganju….

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Generalno, ako cijelu godinu radite kod jednog poslodavca i ne ostvarite druge vidove dohotka koji su oporezivi (drugi dohodak, dohodak iz inozemstva itd.), nije potrebno da podnosite poreznu prijavu jer će Vam poslodavac uravnotežiti poreze putem konačnog obračuna sa zadnjom isplatom u godini.

Međutim, postavlja se pitanje što ako promijenite poslodavca u tijeku godine?

Promjena poslodavca u tijeku godine i obveza podnošenja porezne prijave

Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak propisuju obvezu podnošenja porezne prijave za fizičke osobe koje u jednom poreznom razdoblju rade kod više od jednog poslodavca istodobno.

Porezna uprava pod terminom „istodobno“ podrazumijeva da u tijeku kalendarske godine u istom mjesecu ostvarite primitke od više od jednog poslodavca.

Gdje je logika navedene odredbe?

Zamislite da ste dali otkaz 13.4.2011. godine, te da na novo radno mjesto stupate 14.4.2011. godine. Oba poslodavca isplaćuju plaću za tekući mjesec u narednom mjesecu (u primjeru za travanj u svibnju).

Na prvi pogled se čini da ne radite kod dva poslodavca istodobno jer ste kod jednog raskinuli radni odnos, a sljedeći dan ste počeli raditi kod drugog.

Ipak, prvi pogled je pogrešan radi sljedećeg:

- oba dva poslodavca su Vam u svibnju isplatili plaću za travanj (svaki za svoj dio mjeseca);

- oba dva poslodavca su Vam pri tome koristila osobni odbitak;

- poslodavac koji je drugi vršio isplatu u mjesecu nije uzeo u obzir da ste kod prvog poslodavca već iskoristili porezni razred po stopi od 12%.

Radi navedenog, gledajući na godišnjoj razini, platili ste manje poreza i prireza što je argument u korist zakonskoj obvezi podnošenja porezne prijave.

Što se promijenilo?

Država je bez novca, te se javlja snažan pritisak na Poreznu upravu da prikupi sve više i više novca.

Iz navedenog razloga, Porezna uprava se sve više informatizira, te detaljnije nadgleda sve obveznike, pri čemu nisu izuzeti ni obični građani.

Po dostupnim informacijama, Porezna uprava je prije nekoliko dana iz svog internog sustava „izvukla“ približno 5.000 fizičkih osoba koje su u tijeku 2010. godine primili isplate od dva poslodavca u istom mjesecu, te zatražila da podnesu poreznu prijavu (ako istu već nisu podnijeli).

Pazite, kazna za nepodnošenje porezne prijave sukladno Općem poreznom zakonu iznosi od 5.000 do 500.000 HRK.

Zaključak

Ako ste u 2011. godini promijenili poslodavca i primili uplate od dva poslodavca u istom mjesecu, obvezno podnesite prijavu poreza na dohodak.

Vrijeme provlačenja je završilo…..

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Rezerviranja za rizike u jamstvenom (garantnom) roku

Prva, ali ne i jedina mogućnost da umanjite svoju poreznu osnovicu primjenjujući zakonske odredbe, gdje mislimo na osnovicu poreza na dobit, jest mogućnost da iskažete rezerviranja za rizike u jamstvenom (garantnom) roku.

Ukoliko ste društvo koje prodaje proizvode ili pruža određene usluge gdje pri prodaji navedenih proizvoda ili usluga dajete garanciju na određeni period (garanciju za otklanjanje nedostataka i dovođenje u ispravnu funkciju prodane robe i obavljenih usluga), potencijalne troškove koji će proizaći iz danih garancija možete sebi priznati kao porezno priznate troškove u razdoblju u kojem ste proizvod prodali ili obavili uslugu.

Logika navedenog priznavanja troškova za garancije leži u činjenici da je nepravedno troškovima popravka određenog proizvoda teretiti npr. iduću godinu (kada se kvar zaista i dogodi), dok smo mi taj proizvod prodali u ovoj godini i na temelju te prodaje ostvarili prihod. Dakle i prihod i trošak koji proizlazi iz prodaje određenog proizvoda, gdje se misli na trošak popravaka proizvoda u garantnom roku, treba proknjižiti i priznati u razdoblju kad je proizvod prodan.

Stoga prije sastavljanja završnog računa računovođa bi svakako trebao:

• utvrditi da li društvo daje jamstva (garancije) za prodaju robe i usluga

• utvrditi vjerojatnost nastanka troškova u sljedećem obračunskom razdoblju koji mogu nastati temeljem danih jamstava (garancije)

• iskazati rezerviranja za rizike u jamstvenom (garantnom) roku.

Zakonski okvir koji definira rezerviranja za rizike u jamstvenim (garantnom) roku

Članak 11. stavak 2. Zakona o porezu na dobit definira da se priznaju kao rashodi razdoblja rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa kao i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).

Nadalje članak 36. Stavak 2. Pravilnika o porezu na dobit definira da su rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima, rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdatci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

Članak 36. Stavak 3. Pravilnika o porezu na dobit pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. razumijeva iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava (što je svakako lošija varijanta, nego da imate povijesne podatke).

* * *  * * *  * * *

Primjer slijedi u nastavku, u sljedećem članku! Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Koja su rezerviranja za sudske troškove priznata?

Rezerviranja direktno utječu na povećanje troškova, odnosno smanjenje dobiti. No, potrebno je voditi računa o tome kako, iako direktno utječu na smanjenje dobiti, nisu sva rezerviranja porezno priznata (ne pružaju porezni zaklon). Bitno je naglasiti da su neka rezerviranja koja se odnose na sudske troškove porezno priznata, a neka ne.

Porezno su priznata samo ona rezerviranja kada je društvo tuženo, a ne kada društvo nekog tuži. Znači, porezno se priznaju samo ona rezerviranja koja su pokrenuta PROTIV društva.

Također pripazite na (Članak 36. st. 4. Pravilnika o porezu na dobit) sljedeće:

- spor treba biti „započet“ najkasnije 15 dana prije podnošenja porezne prijave;

- može se rezervirati utužena svota uvećana za pripadajuće troškove spora;

- kamate na utuženu svotu se ne priznaju;

- u navedene rezervacije se ubrajaju i određeni slučajevi arbitraže i postupaka mirenja;

- Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

Htjeli bi također naglasiti i sljedeće: Sve vrste rezervacija uvijek dobro dokumentirajte odgovarajućom vjerodostojnom dokumentacijom. Odgovarajuća dokumentacija bi bila:

- tužba i ostala dokumentacija (dopisi, rješenja, pozivi na sud i sl.)

- podrazumijeva se da tužba nije fiktivna nego da iza nje stoje stvarni poslovni odnosi

- odluka direktora o rezerviranju

Primjer

Direktor društva „Agresija d.o.o.“ vrlo je opasan, ukoliko mu netko stane na put odmah diže tužbu. Tako je jednom prilikom tužio sve izvođače radova na poslovnoj zgradi koju gradi. Među izvođačima radova je i društvo “Gradim d.o.o.“. Tužba se odnosi na nekvalitetno napravljeni krov i fasadu. Vrijednost utužene svote i sudskih troškova je 1 000.000 HRK.

Na kraju poslovne godine računovođa društva Gradim d.o.o. je napravio rezervaciju pa navedenom sudskom sporu u iznosu od 1 000.000. HRK. Upravo zbog navedene odluke društvo Gradim d.o.o. je platilo manje poreza na dobit u iznosu od 200.000 HRK (1 000.000 x 20 %) i uspjelo platiti svoje kooperante. Da ne spominjemo da će u narednih 12 mjeseci društvo gradim plaćati 16.667 HRK manje predujmova mjesečno (200.000/12) što je jako bitno s aspekta novčanog tijeka.

Zaključak

Potrebno je poznavati porezne propise i na temelju istih okrenuti potencijalne štete u djelomične koristi, što predstavlja karakteristiku svakog dobrog biznisa. Naravno, pripazite da rezervacije provodite sukladno važećim računovodstvenim i poreznim propisima. Ako niste sigurni kako, obratite se stručnjacima koji će o tome razmišljati umjesto vas.

I da ponovimo osnovni savjet – dobar računovođa ili porezni savjetnik zlata vrijedi…….

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo