Dionički fondovi

Zahvaljujući optimizmu na burzama dionički fondovi ostvarili su odlične rezultate te ih je većina zabilježila porast vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -2,29 posto pa sve do +12,28 posto. Najuspješniji su bili fondovi sa većom izloženošću ruskom tržištu dok su lošije prošli fondovi usmjereni na regiju. Najuspješniji fond u prosincu bio je fond KD Nova Europa sa porastom od 12,28 posto a slijedi ga NFD Aureus New Europe kojem je vrijednost porasla za 11,08 posto. Najveći pad u siječnju, u grupi dioničkih fondova zabilježio je fond HPB Dionički kojem je vrijednost smanjena za 2,29 posto a slijedi ga HPB Dynamic sa padom od 1,86 posto.

Mješoviti fondovi

Pozitivna situacija na burzama odrazila se i na rezultate mješovitih fondova te su i oni bilježili prilično dobre rezultate. Najveći porast među mješovitim fondovima ostvario je fond AC GBEM kojem je vrijednost porasla za 4,71 posto, a na drugom mjestu po ostvarenom prinosu kod mješovitih fondova nalazi se KD Balanced, kojem je vrijednost porasla za 4,11 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 3,16 posto a na drugom mjestu negativne ljestvice nalazi se fond HPB Global, kojem je vrijednost smanjena za 2,16 posto.

Obveznički fondovi

U siječnju je došlo do oporavka obvezničkih fondova te su, drugi mjesec zaredom, svi ostvarili porast vrijednosti udjela. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od 0,17 posto pa do +1,87 posto. Najviše je porastao OTP euro obveznički fond kojem je vrijednost udjela uvećana za 1,87 posto, a slijedi ga ZB bond sa porastom vrijednosti od 1,84 posto. Najblaži porast u siječnju su ostvarili Capital One sa porastom od 0,19 posto i Raiffeisen Bonds s prinosom u siječnju od 0,19 posto.

Novčani fondovi

Kod novčanih fondova, imali smo pozitivne rezultate. Na vrhu ljestvice nalazi se Locusta Cash kojem je vrijednost porasla za 0,38 posto dok se na drugom mjestu nalazi ST Cash koji je u siječnju porastao za 0,34 posto.

MARKO REPECKI, www.hrportfolio.com

Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u prvih devet mjeseci 2011. g., prema kriteriju veličine poduzetnika iz Zakona o računovodstvu iz 2007. g., pokazuju da su sve tri kategorije (mali, srednje veliki i veliki) poslovale relativno dobro, jer je ostvarena bruto dobit (višak prihoda nad rashodima). Najbolje rezultate ostvarili su veliki poduzetnici, koji su imali 13,2 milijardi kuna bruto dobiti ili 52,0% ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske, zatim mali poduzetnici s 9,9 milijardi kuna ili 38,8% ukupne bruto dobiti te srednji s 2,3 milijardi kuna ili 9,2% ukupne bruto dobiti. U odnosu prema istom razdoblju 2010. g., u prvih devet mjeseci 2011. godine samo su srednji poduzetnici smanjili bruto dobit, za 8,8%, dok su ostale dvije kategorije poduzetnika povećale bruto dobit, i to veliki poduzetnici za 30,4% (dobrim dijelom izvanrednim prihodima brodogradnje, kao posljedice restrukturiranja i intervencije Vlade RH), a mali poduzetnici za 78,7%.

Iako su poduzetnici ostvarili najbolje rezultate, zaposleni nisu za to bili nagrađeni

Mali su poduzetnici u prvih devet mjeseci 2011. godine postigli najbolje financijske rezultate, jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 106,93 kuna prihoda, srednji poduzetnici imali su 102,95 kuna, a veliki poduzetnici 106,03 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,76 kuna prihoda na uloženih 100 kuna rashoda.

Iako su ostvarili najbolje rezultate mjerene ukupnim prihodom prema ukupnom rashodu, zaposleni kod malih poduzetnika nisu za to bili i nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod malih poduzetnika bila je 3.826 kuna, što je za 18,1% ispod prosječne mjesečne plaće kod poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4.673 kune. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika s 5.814 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 24,4% iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednjih poduzetnika primali su 4.871 kunu prosječne mjesečne neto plaće, što je za 4,2% iznad prosjeka Hrvatske.

Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima (stanje 30.IX.2011.) kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 4,4 milijardi kuna veća od obveza, što je povoljno. Kod velikih poduzetnika razlika u korist potraživanja iznosi 6,3 milijarde kuna, kod srednjih poduzetnika 3,1 milijardu kuna, a najlošija je situacija kod malih poduzetnika, kojima su obveze prema dobavljačima veće od potraživanja od kupaca za čak 4,9 milijardi kuna.

FINA

Za nenamjenske kredite s valutnom klauzulom u eurima, u iznosima od 5.000 do 15.000 eura, u sklopu akcije klijentima su na raspolaganju kamatne stope već od 8,30 i 8,80 posto. Također, klijentima Banke omogućeno je podizanje kredita do 7.000 eura bez dodatnih instrumenata osiguranja uz 10 posto pokrića u obliku oročenog štednog uloga ili police životnog osiguranja. Akcija za ove nenamjenske kredite u ponudi je do 29. veljače 2012. godine.

Klijenti koji uz kredit odluče otvoriti policu životnog osiguranja kod Grawe osiguranja oslobođeni su plaćanja troškova obrade kredita koji, ovisno o kreditu, iznose od 2 do 3 posto vrijednosti zajma.

„Kako bismo odgovorili na izazove poslovanja u 2012. te odgovorili svakodnevnim potrebama građana, odlučili smo pokrenuti akciju nenamjenskih kredita s kamatama koje su među najpovoljnijima na tržištu. Banka time nastavlja sa strategijom jačanja poslovanja u segmentu građanstva s ciljem da i ove godine nastavimo sa snažnim trendom rasta broja klijenata“, rekao je Ivo Bilić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke zadužen za sektor poslovanja s građanstvom.

Zahvaljujući primarnoj orijentaciji poslovanja na građanstvo, kao i otvaranju novih poslovnica i bankomata, Hypo Alpe-Adria-Banka je tijekom prošle godine premašila brojku od 400 tisuća klijenata samo unutar sektora građanstva.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. jedna je od vodećih banaka na hrvatskom tržištu. Članica je Hypo Group Alpe Adria, u čijem je stopostotnom vlasništvu. Bankarsko poslovanje Grupe u Hrvatskoj započinje 1996. utemeljenjem Hypo Bank Croatia d.d., koja tri godine kasnije sukladno grupnoj odluci mijenja ime u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Godine 2009. dovršen je projekt pripajanja Slavonske banke Osijek Hypo Alpe-Adria-Banci. Ujedinjena banka danas posluje putem mreže od 73 podružnice i poslovnice te 241 bankomata diljem Hrvatske.

Hypo Alpe Adria

Hypo Alpe Adria je međunarodna bankarska i financijska grupacija koja posluje preko na oko 320 lokacija u 12 zemalja (Austrija, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Njemačka, Mađarska, Bugarska, Makedonija i Ukrajina) te s poviješću koja seže više od 110 godina unatrag. Krovna institucija Hypo Alpe Adria je Hypo Alpe-Adria-Bank International AG sa sjedištem u Klagenfurtu (Austrija). Republika Austrija je stopostotni vlasnik Hypo Alpe Adria. Mreža Hypo Alpe Adria trenutačno broji oko 8.000 zaposlenika koji opslužuju oko 1,2 milijuna klijenata.

U praksi ukupni novčani tok se često izračunava samo zbrajanjem čiste dobiti i deprecijacije. Pravilno je da se uzmu sve promjene stavki bilance, a ne samo stavka deprecijacije.

Ukupni novčani tok je podrijetlo novca tako što odvojeno promatra novčani tok iz poslovne aktivnosti (operativni novčani tok), novčani tok iz ulagateljske ili investicijske aktivnosti te novčani tok iz financijske aktivnosti. Novčani tok iz ulagateljske aktivnosti dobiva se na temelju razlike primitaka iz ulagateljske aktivnosti (naplata prodane fiksne imovine, naplata prodanih dionica i obveznica, ostali primici) i izdataka ulagateljske aktivnosti (uplata kupljene fiksne imovine, uplata kupljenih dionica i obveznica drugih te ostali izdaci).

Ukupni novčani tok obuhvaća unutarnje i vanjsko financiranje te pruža vrijedan uvid u procese poslovanja, investiranja i financiranja u poduzeću budući da obuhvaća sve novčane tokove koji ulaze i ponovno izlaze iz poduzeća.

Još nekoliko brzih savjeta:

1) Pratite ugovore – analizirajte dijelove ugovora koji se odnose na plaćanje i isporuku robe

2) Pobrinite se za dobar sistem naplate potraživanja

3) Odredite tvrtkine prioritete, pogotovo među klijentima. Posebnu pažnju usmjerite na odnose s kupcima i razvijajte taj odnos

4) Sastavite neku vrstu prognoze i napravite kvalitetnu projekciju pritoka gotovine

Ministar financija Slavko Linić u subotu je putem Facebooka i Twittera odgovarao na pitanja građana koja su se, sasvim očekivano, većinom odnosila na povećanje PDV-a.

Stopa PDV-a od 25 posto, istaknuo je Linić, bit će dugotrajna “jer će sređivanje Hrvatske trajati zaista dugo”.

Najavio je i kako će porez na imovinu vjerojatno biti uveden 1. siječnja 2013. “ako Vlada ozbiljno odradi posao”.

Na pitanje “Kako jačim oporezivanjem potrošnje očekujete podići poduzetničku konkurentnost?” ministar Linić je ukratko objasnio da to što podižu PDV u isto vrijeme vraćaju gospodarstvu kroz smanjenje stope zdravstvenog doprinosa, kroz smanjenje nameta parafiskalnih na šume, vode, spomeničke rente “to je ono što u biti pokušavamo poduzetnicima poticjanim mjerama dati u onom dijelu koji se odnosi na nova zapošljavanja” kaže Linić i nastavlja.

“Dakle, više poduzetnici mogu dobiti s tim direktnim oslobađanjem koje njima omogućuju veću konkurentnost. Tako da PDV za njih ne znači ništa!” objasnio je Linić i uputio poruku građanima da će s takvim olakšicama gospodarstvo će smanjiti svoje rashode i neće imati potrebe podizati cijene.

Pogledajte sve ministrove odgovore u video prilogu.

Ako iz nekih razloga želimo prijaviti i dohodak za koji nismo obvezni podnijeti poreznu prijavu u tom slučaju moramo unijeti sve dohotke koje smo ostvarili u tom poreznom razdoblju. To će biti većinom biti slučaj kada ćemo tražiti povrat poreza.

Dohodak za koji ne treba podnijeti poreznu prijavu

• Plaća ostvarena kod jednog poslodavca ili više njih u različito vrijeme, ali samo pod uvjetom da kod prelaska drugom poslodavcu u toku mjeseca nisu oba poslodavca koristila osobni odbitak

• Mirovina samo od HZMO-a

• Dohodak od imovine, najma ako je plaćan predujam poreza po poreznom rješenju

• Dohodak od kapitala

• Dohodak od osiguranja

• Drugi dohodak

Mogući razlozi za podnošenje porezne prijave

• Neiskorišten pripadajući osobni odbitak

• Poravnanje poreznog opterećenja ako nije napravljen godišnji obračun

• Korištenje povećanog osobnog odbitka za porezne obveznike koji žive na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Porezni razredi za 2011.g.

• 12 % na iznos 43.200,00

• 25% na iznos 86.400,00

• 40 % iznad 129.600,00

Životna … što?

Dom i stanovanje

„Ne grizite više nego što možete zinuti“, moto je koji se može primijeniti u ovom području. Koliko novca možete odvojiti za komforni stambeni prostor? Većina ljudi u razvijenim zemljama odgovora – tri puta veći iznos od kombiniranih primanja cijelog kućanstva kroz godini, no taj princip nije u potpunosti primjenjiv u Hrvatskoj gdje su cijene nekretnina u priličnom nesrazmjeru sa osobnim primanjima. Poanta priče je da kod kupnje nekretnine treba biti krajnje oprezan i proračunat, jer održavanje doma i kredit sa kamatnom stopom višom od šest posto na trideset godina na kraju „pojesti“ 30 posto kombiniranog prihoda kućanstva u jednoj godini, ne računajući izvanredne situacije, poput hitnih popravaka ili promjene namještaja.

Automobil

„Nemojte dozvoliti da vas skupi automobil vozi do skromnog kućice“, američka je poslovica primjenjiva na vaše metalne ljubimce ili čitav vozni park u slučaju nekih obitelji. Kod kupnje automobila, većina ljudi vodi se logikom suprotnom od one koja se koristi kod kupnje nekretnine – na auto se može potrošiti trećina godišnjeg prihoda. Dakle, ako netko godišnje zarađuje 90.000 kuna, može si priuštiti automobil vrijedan maksimalno 30.000 kuna. Ako vam se ta kombinacija čini primamljivom shvatit ćete zašto je dobar dio Hrvata u financijskim problemima. Odvezli su se u bankrot. Na 30.000 kuna treba dodati i iznos obveznog autoosiguranja, goriva, cestarine i održavanja, što nerijetko trošak automobila napumpa i do 50 posto godišnjeg prihoda.

Djeca

Ne treba dozvoliti djeci da posežu u vaš novčanik kad god zažele. Neke procjene u Sjedinjenim Američkim Državama govore da za odgoj djeteta od pelena od punoljetnosti u 18. godini treba oko 220.000 dolara. I to bez troškova obrazovanja! Tek tu postaje jasno koliko je roditeljstvo velika fiskalna odgovornost. Neodgovorno postupanje s kućnim budžetom također spada u neodgovorno roditeljstvo, koji pak neizbježno vodi u probleme daleko veće od novčanih.

Volim-novac.hr

U nastavku možete pronaći detaljni opis navedene problematike.

Vođenje evidencije i obavještavanje porezne uprave o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (15. listopada 2011. godine), trgovačka društva mogu isplaćivati dividendu odnosno ostvareni dobitak dioničarima odnosno članovima društva na bilo koji način u novcu na tekući račun ili u gotovini. Također, Članak 220., Stavak 9. Zakona o trgovačkim društvima propisuje da se navedene isplate mogu vršiti i u stvarima.

Međutim, Članak 60. Stavak 5. Zakona o porezu na dohodak propisuje obvezu vođenja evidencije o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku na temelju udjela u kapitalu trgovačkih društava. Također navedeni članak propisuje i obvezu izvješćivanja Porezne uprave o tim isplatama.

Vođenje evidencije

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, propisano je da su trgovačka društva koja isplaćuju dohodak od kapitala, tj. dividendu i udio u dobitku na temelju udjela u kapitalu obvezna voditi evidenciju o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku. Za takvu evidenciju propisan je poseban obrazac (Obrazac DU).

Bitno je za naglasiti da se evidencija odnosi isključivo na isplatu udjela u dobitku odnosno dividende fizičkim osobama, jer se takva isplata smatra dohotkom od kapitala.

Rokovi izvješćivanja

Izvještavanje u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka – isplate predujmova

Ukoliko se predujmovi dividende ili udjela u dobitku (dohotka od kapitala) isplaćuju u tijeku poreznog razdoblja za tekuće razdoblje, tada se pri isplati ne podnosi obrazac DU poreznoj upravi, nego se obrazac podnosi tek kad su predujmovi podmireni iz ostvarenog dobitka.

Navedeno znači da ukoliko ste tijekom 2011. godine izvršili isplate predujmova dobiti za 2011. godinu, poreznu upravu izvještavate o navedenim isplatama na Obrascu DU tek tijekom 2012. godine i to u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka kojom su isplaćeni predujmovi pokriveni ostvarenim dobitkom.

Izvještavanje u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena- isplate u tekućoj godini za prethodnu

Nadalje, ukoliko se isplate dividende izvršavaju u tekućem mjesecu za prethodno porezno razdoblje, tada se navedena isplata smatra isplatom dividende i obrazac DU se treba dostaviti Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena.

Iako Članak 93. Zakona o porezu na dohodak ne spominje isplatu predujma udjela u dobiti, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima udjel u dobiti se također može isplaćivati tijekom tekuće za prethodnu godinu, te smo mišljenja da i za isplaćene udjele u dobitku (u tekućoj za prethodnu godinu vrijedi obveza dostavljanja obrasca DU najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je udjel u dobiti isplaćen.

Podnošenje obrasca DU

Obrazac DU se može podnositi elektroničkim putem ili ispisan putem računala ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom.

Na sljedećem linku možete pronaći obrazac DU

Ukratko:

• Evidencija isplate udjela u dobiti i dividendi se vrši putem OBRASCA DU

• Obveza vođenja evidencije se odnosi na isplate FIZIČKIM OSOBAMA

• Rok izvještavanja se razlikuje za isplate udjela u dobiti i dividendi kao PREDUJMOVA DOBITI, te za isplate u tekućoj godini na temelju dobiti prethodne godine

• Obrazac DU se može podnositi ELEKTRONIČKIM PUTEM ili ISPISAN PUTEM RAČUNALA ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom

• Podatci o isplatama dividendi i udjela u dobitku koje su ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. se NE DOSTAVLJAJU na obrascu DU

*********************

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Sve o povratu poreza možete pratiti na portalu Profitiraj.hr u posebnoj rubrici Porezne prijave!

Godina smanjenja kamata i vraćanju kuni

Početkom 2011. prosječna nominalna kamata top 10 banaka bila je 6,42%, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji „subvencionirani“ krediti bio 4,35%. Završetkom subvencioniranih kredita u 10. mjesecu, prosjek je bio 5,53%, da bi u 2012. ušli sa nešto viših 5,55%. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.

Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9%, odnosno 4,5%. Anketa na portalu Moj-bankar.hr i istraživanje Gfk pokazuju da je većina građana preferirala kunske kredite.

Na žalost, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije.

Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5%.

Gotovinski i autokrediti – spuštanje ispod 8%

Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85%, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom – 8,8%. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava „uloviti“ što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio 8,24%. Naime, klijenti čak 5 banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite s kamatom nižom od 8%, a kunski krediti za klijente su se kretali već od 6,90%.

Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se prosječna kamata spustila sa 8,2% na 7,36%. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i sa fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju.

Nova godina-lošiji uvjeti?

Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. sa blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita.

Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.

Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata ne kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju.

Moj-bankar.hr

Hrvatska, bar zasad, nema namjeru dužnike pribijati na stup srama na taj način, ali kažu da će porezne vlasti sve učiniti da poboljšaju naplatu poreza. Ova bi godina trebala poslužiti za umrežavanje fiskalnih blagajni, a priprema se i novi zakon o financijskom poslovanju koji će biti glavni Vladin alat u borbi protiv neplaćanja i nelikvidnosti. Detalji zakona još se ne znaju, a prema informacijama ministra financija Slavka Linića, taj propis treba omogućiti bržu nagodbu vjerovnika i dužnika te lakše stečajeve.

Mihaela Bronić, analitičarka Instituta za javne financije, izračunala je da su potkraj 2010. godine nenaplaćeni porezi i doprinosi iznosili 14 milijardi kuna, piše list. U tri godine nenaplaćeni su se porezi udvostručili, a ako su i 2011. pratili istu dinamiku, sada ta svota nije niža od 17 milijardi kuna.

Poslovni.hr/Vecernji.hr