Nema ništa loše da se zaposli netko tko ima dobre vještine, ipak ima dosta razloga zašto poslodavci uistinu ne zapošljavaju starije osobe. Tako oni smatraju da se stariji zaposlenici teže uklapaju, te su manje produktivni.

Tome idu u prilog i istraživanja koja govore da je najviša mentalna sposobnost, snaga i refleksi u kasnim dvadesetima i tridesetima, te nakon toga lagano počinje opadati.

Za starije radnike vlada mišljenje da nisu upoznati s novom tehnologijom, te se smatra da neće slati puno e-mailova i chatati sa svojim kolegama. Često se i događa da radnici nakon pedesete nemaju ni mogućnost napredovanja i povećanje plaće kao mlađi kolege.

Zato je starijim radnicima najpametnije za zadržavanje poslova bilo da ostanu izvan šefove liste za otkaze, te da ruše mišljenje da su manje produktivni i neupoznati s tehnologijom.

Business.hr

Lansirao ih Tisak media

“U godini zahvaćenoj ekonomskom krizom i recesijom naša je tvrtka, koja je stara dvije godine, narasla deset puta i gotovo 70 posto prihoda je iz izvoza”, kaže Filip Smerdelj koji često ponavlja njihovu priču. Otvorili su tvrtku Kreativni događaji koja je prvo dobro poslovala, a onda ih je zaustavila kriza pa više nije bilo puno posla. Odlučili su razviti novu društvenu igru, i to sasvim slučajno. Nedostatak brzog dizanja atmosfere na partyjima kroz neku interakciju nije postojao. Kroz jedno, kako kaže Smerdelj, spontano igranje jedne poznate društvene igre došli su na ideju da objedine nekoliko društvenih igara u jednu. Među njima su se trebale naći i igre uz koje su odrasli poput “Što da radi ovaj fant”, koje bi trebale zabavom ujediniti dva različita društva koja su se našla na kućnom tulumu te potaknuti interakciju među igračima. “Krenula su sastančenja, ‘brainstormin i nakon pola godine izbacili smo igru”, prisjeća se Smerdelj. Počeli su razvijati ideju u siječnju 2010., a na domaće tržište su izašli 1. lipnja 2010. godine. “Patentiranje i zaštita brenda. To je bila prva stvar koju smo napravili. Tada nam se to činila užasno velika investicija jer nismo znali što ćemo sve napraviti s proizvodom, ali danas nam to puno znači. Zaštitili smo proizvod u Ženevi, u Zavodu za intelektualno vlasništvo”, kaže Dujić. Krajem rujna 2010. potpisali su ugovor s Tisak medijom Ivice Todorića i ušli u sve njihove prostore u petnaestak hrvatskih gradova. Domagoj Dujić kaže da im je to bila odskočna daska za daljnji razvoj. Nakon toga o igri su počeli pisati mediji, ušli su na police raznih trgovačkih lanca i počeli s internetskom prodajom. Za igru koja stoji nešto više od 150 kuna zainteresirala se i slovenska tvrtka iz Novog Mesta pa je Slovenija postala prva zemlja u koju su izvezli Drinkopoly.

U pohodu na SAD

Nakon Slovenije počeli su distribuciju u Austriji, a krajem listopada počela je i prodaja u SAD-u za koju su pregovori trajali više od pola godine zbog veličine tržišta i usuglašavanja pravnih odredbi. U međuvremenu su izašli na poljsko tržište, a prije Božića potpisali su ugovore s distributerima u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Engleskoj te Australiji i Novom Zelandu. “Ono na što smo ponosni jest što se cijeli proizvod radi u Hrvatskoj. Sve ono što se u Europu izvozi proizvedeno je u Hrvatskoj i tako će i ostati. Dizajn, tiskanje, sklapanje igre”, govori Dujić. Ipak, igra namijenjena američkom tržištu i onom u Australiji te Novom Zelandu proizvodi se u Kini zbog isplativost, a kako napominje Smerdelj, u Hrvatskoj tolike količine ne bi mogli ni proizvesti. No organizacija u početku nije bila laka. “Cijeli novi svijet”, naziva Smerdelj situaciju u kojoj su se našli prije dvije godine. Znali su da žele igru, ali nisu znali kako je razviti ni gdje je proizvesti. Pitamo, kako je to onda išlo. “Išlo je malo sporije”, smije se Smerdelj. “Ma nije išlo sporije”, kontrira Dujić. Kaže da su dosta dobro to odradili zahvaljujući poznanstvima, a uostalom sav su novac potrošili na razvoj i zaštitu igre. “Poznanstva su nam puno pomogla u marketingu. U početku nismo imali budžet za marketing jer sve što smo imali potrošili smo. Radili smo partyje po klubovima, barovima, festivalima”, objašnjava Dujić. Upravo to što se njihova tvrtka Kreativni događaji bavi organizacijom raznih događaja poput privatnih zabava, domjenaka i rođendana sigurno je pomoglo promociji igre. Naime, svako događanje ovakve vrste povoljan je “teren” za isprobavanje Drinkopolyja. I Facebook, kao jednim dijelom besplatni oblik komunikacije i oglašavanja, spominju kako jedan od ključnih faktora u promociji. Problem je bio zakupiti internetsku domenu drinkopoly.com jer je već bila zauzeta, ali se ubrzo našla na aukciji. “Domagoj je pregovarao cijelu noć i uspjeli su je otkupiti od prethodnog vlasnika.”

Igra za novo vrijeme

Društvena igra je baza na kojoj misle graditi brend Drinkopoly. Iako se tvrtka ponajprije bavi organizacijom događaja, Drinkopoly vide kao bazu svoje prepoznatljivosti. Plan im je ove godine izdati nekoliko inovativnih proizvoda koji će se moći upotrebljavati po kućnim tulumima. Do sada su se držali samo društvene igre Drinkopoly pa je novost vezana uz tu igru nedavno izdana aplikacija za iPhone i iPad. “Kompletno je cijela igra na ekranu, baca se kockica, povlače karte. Igra je identična kao i u stvarnosti jer je izrađena u 3D tehnologiji”, govori Smerdelj upirući prstom po iPadu. Verziju za IPhone ne naplaćuju jer je smatraju određenom promocijom zato što nije toliko igriva na iPhoneu zbog veličine ekrana. s Appleovih stranica igra je u tri tjedna preuzeta 30 do 40.000 puta.

Srpska inačica - Cugopol ne smatraju konkurencijom

Srpska inačica Drinkopolyja zove se Cugopol, a Dujić i Smerdelj kažu da Cugopol ne smatraju pravom konkurencijom. “To je izašlo nekoliko mjeseci nakon nas. Međutim, proizvod je po kvaliteti neusporedivo lošiji, a i koncept igre uvelike je drukčiji od Drinkopolyja. Razlika je od samih igračkih polja pa sve do kartica sa zadacima”, komentiraju.

Poslovni.hr

Ovo je nastavak priče o mogućnostima zapošljavanja gdje je glavni akter reportaže Aleksandar Bjelobrk, rođeni Riječanin zaposlen u velikoj danskoj IT tvrtki KMD.

Aleksandar Bjelobrk, manager razvoja biznisa, jedan je od tri tisuće zaposlenih u velikoj danskoj IT tvrtki KMD, u odjelu KMD Education. Sama KMD se hvali da iza sebe ima gotovo četiri desetljeća servisiranja potreba danske Vlade, koja je, opet, u svjetskom vrhu e-upravljanja. U odjelu obrazovanja Aleksandar Bjelobrk je zadužen za razvijanje i prezentaciju koncepta digitalne učionice, usklađujući program obrazovne platforme sa specifičnim potrebama i zahtevima nastavničkog osoblja i učenika.

Digitalna učionica pokriva nastavnike, omogućava im razvijanje i razmjenu planova rada za svaki razred ali i individualnih za pojedinog učenika. Ono što je posebno vrijedno jeste da se plan rada prilagođava učeniku a ne zlatnom prosjeku – najbolji neće biti uskraćeni, te što objedinjava veoma različite izvore informacija za učenike, čime se kroz jedan kanal dolazi doslovno do svakog podatka i činjenice potrebnih u procesu učenja.

Snagu danske ekonomije predstavljaju mladi ljudi poput Aleksandra

Vlastima je pak velika i stalna briga kako osigurati adekvatno školovanje za nove izazove i zahtjeve. O ovoj se temu u Hrvatskoj čuje malo, jedini koji je u zadnje vrijeme prigovarao neadekvatnom obrazovnom profilu bio je predsjednik HGK Nadan Vidišević, na okruglom stolu o referedumu za EU.

Danska je ekonomija prije desetljeća bila zelene šest, a sada već deset posto, ekonomija najviše traži stručne ljude u srednjem i višem obrazovanju te vrhunske stručnjake. Polazi se od toga da će inovacije nositi razvoj ali i sumnje da je već danas otkriveno niti jedno značajno tehničko rješenje za razdoblje oko sredine stoljeća.

Ovako razmišljaju napredne zemlje, gledajući u ( poslovnu) budućnost. I s pogledom na onih milijun plus mladih Kineza na školovanju na svjetskim vodećim fakultetima.

Mlade se snage u ovoj potrazi za boljim solucijama ponašaju kao domaća kampanja ušteda: uspjeh je u pomacima u velikim brojkama.

A kako se razmišlja na sjevernim stranama govori jedna računica, «Neki kažu da je dobro da ćemo u ovoj godini ostvariti ekonomski rast od jedan posto, to naravno nije recesija ali je takav rast apsolutno nedovoljan za otvaranje novih radnih mjesta», misli profesor makroekonomije Škole za ekonomiju i upravljanje Sveučilišta u Aarhusu Torben M. Andersen.

Privredni vjesnik

Nagradu za socijalno-poduzetničku ideju dobila je tvrtka Domaće mlijeko iz Varaždina,  koja je pokrenula mini mljekaru kapaciteta 5.000 litara na dan za otkup mlijeka od 50 malih obiteljskih gospodarstava s tri do pet krava, za što nisu zainteresirani veliki otkupljivači.

Socijalni poduzetnik godine je Autonomni centar – ACT iz Čakovca. To je udruga građana koja informiranjem, savjetovanjem, izobrazbom i drugim oblicima podrške radi na razvoju civilnoga društva, eko-društvene ekonomije te slobodne kulture i društveno angažirane umjetnosti.

Udruga je pokrenula nekoliko poduzeća, a najpoznatija je po socijalno-šivačkoj zadruzi Humana nova.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je sudjelovao na dodjeli nagrada, ocijenio je da je hrvatsko gospodarstvo opterećeno raznim problemima, a jedan od najvećih je izrazito nepovoljan odnos broja zaposlenih i umirovljenika koji dugoročno nije održiv.

Ulaskom u Europsku uniju gospodarstvo će dobiti poticaj razvoju, a socijalno poduzetništvo može biti jedan od njegovih zamašnjaka, rekao je Mrsić. Napomenuo je pritom da socijalno gospodarstvo zasad ima zanemariv udio u BDP-u, a da je jedan od njegovih ciljeva povećanje toga udjela.

Socijalno gospodarstvo najčešće se definira kao gospodarska djelatnost koja neupitnosti profita pretpostavlja širu korist poduzetničkih pothvata za zajednicu u kojoj poduzetnici djeluju pri čemu stvorene viškove koriste za društveno dobro.

HINA

U grupi se nalazi još jedna tvrtka koja se primarno bavi uslugama facility managementa.

Sinergijom navedenih usluga, jedna su od dvije tvrtke u Hrvatskoj koja u vlastitom aranžmanu sa svojim kapacitetima može ponuditi paket koji čine zaštita, preventivna protupožarna zaštita, čišćenje i održavanje.

„Najznačajnije ugovaranje u 2011. godini jest ono s Plivom Hrvatska d.o.o., gdje smo preuzeli njihove vatrogasce i sada u cijelosti radimo popunu postrojbe.“ objašnjava Ankica Vrbanc, direktorica Tvrtke.

Jeste li uspjeli proširiti poslovanje i na inozemna tržišta?

Što se tiče suradnje sa inozemstvom, imamo ugovor sa međunarodnom kompanijom Brink’s . Za njih radimo uvoz i izvoz vrijednosnica.

U pitanju su također naši novi proizvodi namijenjeni transportu novca i/ili zaštiti bankomatskih kazeta, u čemu smo – u to sam sigurna – trenutno najjači na tržištu. Banke masovno ugrađuju sigurnosna vrata pa se smanjuje potreba za tjelesnom zaštitom. Zaštitarske tvrtke koje poslovanje temelje na pružanju usluga tjelesne zaštite, a pritom u portfelju imaju niz banaka, uskoro će se naći u velikim problemima – doživjet će pad prodaje. Mi smo se zato još pred četiri godine ugovorno povezali s francuskom tvrtkom Oberthur čiji smo ekskluzivni zastupnik za RH. Njihovi su proizvodi sofisticirani, a cijena visoka, pa smo imali problema u njihovu plasmanu na tržištu, no u međuvremenu su i sami proizvodi doživjeli promjene te su sada znatno jeftiniji, naročito moduli koji se ugrađuju u bankomatske kazete. Sad su, srećom, sve veće banke napokon prepoznale vrijednost tih proizvoda. Temeljem suglasnosti MUP-a već smo počeli primjenu u Erste banci te u bankomatima Kreditne banke Zagreb. Posao u tom segmentu u zadnje se doba definitivno širi.

U Sloveniji su nakon ulaska u EU mnoge zaštitarske tvrtke propale. Nisu se mogle prilagoditi novim, višim standardima. Što očekujete od otvaranja naših granica i dolaska konkurencije?

Mi smo tu prilagodbu već počeli traženjem proizvoda koji se nude na tržištu EU-a te praćenjem zakonodavstva EU-a. Zahvaljujući spomenutim ugovorima sigurno nećemo ostati bez tržišta, jer će nam strateški partner svojom vrhunskom logistikom dati “vjetar u leđa”. Uz to, tržišnu prednost osigurat će nam i njihov model djelovanja koji smo dijelom već uveli. Važan je element i europsko zakonodavstvo koje sigurno neće dopustiti da se na natječaj javi tvrtka čija je satnica 32 kune, iako plaća za to radno mjesto košta najmanje 36 kuna. Sve je regulirano zakonom i nelojalne konkurencije nema, tj. više je neće biti! Njihovo je razmišljanje ovakvo: bolje imati pet objekata na kojima imate 10-20 posto zarade, nego 10 objekata gdje nemate nijedan posto zarade.

Kako uspjevate u gotovo 100% muškom poslu razviti uspješan biznis?

Nisam nikada razmišljala na način da djelujem u poslu u kojem je gotovo stopostotna muška dominacija. Primarno stoga jer sam od rođenja bila u takozvanom “muškom svijetu”, obzirom na moja četiri brata i samo jednu sestru. U dobi od 19 godina bila sam na bojišnici, također „muškom“ području, gdje sam i ranjena, a nakon toga poslujem u ovoj branši.

Neugodnosti nisam imala, dapače, bilo je komičnih situacija kada sam odlazila na sastanke klijentima sa kojima sam se tek trebala upoznati. U pravilu očekuju stariju osobu, visoku 2 metra, tešku 100 kg. A kad tamo…ja!

Osim doktorskih, dakako pišu se i seminarske i diplomske radnje, a kako bi se sve pokrenulo dovoljno je obaviti jedan telefonski razgovor ili poslati e-mail. Najviše su traženi radovi iz područja medicine, ekonomije te prava.

Astronomske cijene

Pri isporuci teksta, koji može biti dugačak i do petsto stranica, od klijenata traži da s njima postupa u skladu sa zakonom. Upravo je ovo točka koja je bitna da Thomas i njegovi suradnici ne mogu biti kažnjivo gonjeni. Naime, njega je nemoguće zakonski goniti jer njegov tim obavlja pripreme za pisanje radnje ili piše radnju koja bi službeno trebala poslužiti samo za vježbu. Tek kada klijent tu radnju preda na fakultetu, to postaje kažnjivo, a tada on više nije odgovoran.

U jednoj godini Thomasova tvrtka isporuči oko pedeset doktorskih radnji. Cijena varira jer ovisi o duljini, ali i o vremenskom roku u kojem treba biti napisana – što je rok kraći, a duljina veća, cijena je viša. Neke radnje se pišu i po godinu dana, a uobičajena cijena je između 10,000 i 50,000 eura. Klijent uplati novac na račun tvrtke te dobija potvrdu. Također, moguća je otplata u ratama.

Thomas obično ne upoznaje osobno svoje klijente, a kaže da su razlozi zbog kojih se odlučuju na to da im netko drugi piše radnje vjerojatno stres, nedostatak vremena, posao ili obiteljski problemi. Dodaje kako se prije studiralo zbog znanja, a danas je to zbog diplome zbog koje neki misle da će naći bolji posao ili kako bi uopće dobili bilo kakav posao.

MOJFAKS

Sean Parker, Facebook, procijenjeno bogatstvo: 2,1 milijarde dolara

“Preskočite faks, googlajte svoju edukaciju. Uz brojne alate za učenje koji su dostupni svima, formalna edukacija postaje sve manje i manje važna. Uskoro bi se na tržištu trebala pojaviti nova vrsta poduzetnika koja je većinu svog znanja stekla kroz vlastita istraživanja.”

Dustin Moskovitz, Facebook, procijenjeno bogatstvo: 3,5 milijarde dolara

“Uvijek se možete vratiti. Napustio sam Harvard kako bi se pridružio Marku Zuckerbergu, no da Facebook nije uspio vratio bih se na sveučilište. Preuzeo sam rizik koji je u to vrijeme bio vrlo mali, obzirom na priliku koja mi se otvorila.”

Phil Ruffin, Treasure Island kasina, procijenjeno bogatstvo: 2,4 milijarde dolara

“Preuzmite stvari u svoje ruke. Mladim ljudima savjetovao bi da daju otkaz. Ne radite za bilo koga. Nikada nećete zaraditi novac ukoliko radite za nekog drugog. “

John Paul DeJoria, Paul Michell Sytems, Patron tekila, procijenjeno bogatstvo, 4 milijarde dolara

Veteran američke mornarice spavao je u starom Rolls-Royceu na Hollywoodskom Sunset Stripu i prodavao šampone od vrata do vrata prije no što je uspio s Paulom Mitchellom, jednim od najuspješnijih svjetskih proizvođača proizvoda za njegu kose.
“Prodaju i marketing naučio sam kucajući na stotinu vrata dnevno. Brzo sam naučio da će ih 99 ostati zatvoreno prije no što ostvarite prodaju.”

“Primjetili smo potrebu poduzetnika za kvalitetnim i stručnim savjetima koji nisu dani preko telefona bez poznavanja stvarne situacije, nego na „terenu“, na temelju dokumenata i poslovnih događaja. Tvrtku smo polako razvijali i sada zapošljavamo 20 stručnjaka koji djeluju u tri odjela: revizija, vođenje računovodstva (od obračuna plaća pa do završnog računa) i porezno savjetovanje i kontroling koje uključuje porezno savjetovanje od transfernih cijena do sastavljanja poreznih prijava.” objašnjava Kristijan Cinotti, vlasnik i direktor tvrtke Cinotti  revizije, savjetovanja i računovodstva.

Okupili su vrlo stručan i homogen tim posvećen pružanju kvalitetne usluge i poštene vrijednosti za naknadu a to se zove “vrijednost za novac”.  Kao dugoročna strategija kojom grade rast poslovanja je zadovoljstvo klijenata. “Na temelju zadovoljnih klijenata kojima pomažemo da poštuju propise, plate što je manje moguće poreza na zakonit način, te da iz računovodstvenih informacija izvuku korisne savjete za upravljanje biznisom. Jako nam je bitno da naši klijenti imaju stvarnu vrijednost od naših usluga.” dodaje Cinotti.

Savjet poduzetnicima pogotovo u računovodstvenom poslovanju

Računovodstvene informacije su jako bitne i nemojte ih potcijeniti. Možda plaćate puno više poreza nego što biste trebali, odnosno možda se neki poslovni događaji mogu odraditi ekonomičnije i efikasnije. Većina poduzetnika treba savjete, jer se mnogo novca može uštedjeti. Na vrijeme se mogu prepoznati trendovi, prilike i problemi, ako je računovodstvo dobro organizirano i educirano.

Na temelju potreba poduzetnika razvili smo poseban alat-program za vrlo ekonomičnu cijenu koji poduzetnicima pomaže u vođenju biznisom, te omogućava da dobiju odlične izvještaje za upravljanje, a bez da ulože velike novce u zapošljavanje financijskih stručnjaka kojih je ionako malo na tržištu i koji su vrlo skupi. Ideja je da poduzetnici dobiju outsourcing podršku financijskih stručnjaka na kontinuiranoj razini kroz kontrolu rezultata, praćenje trendova i porezno savjetovanje putem mjesečnih sastanaka s menadžmentom na kojima zajedno prolazimo rezultate poslovanja i zajedno razmišljamo što možemo raditi bolje. Sve to, naravno mora biti cjenovno prihvatljivo, odnosno da si to jedan hrvatski poduzetnik može priuštiti i da dobije stvarnu vrijednost za novac koji plaća. Naša iskustva su za sada odlična. Veliku korist vidimo u tome što kroz našu suradnju poduzetnici koji nisu po struci računovođe i financijaši s vremenom odlično napreduju u razumjevanju i čitanju financijskih izvještaja.

Što se tiče zamki u poslovanju – na našim prostorima mnogi ljudi misle da mogu i znaju raditi sve. Tako kod nas svi grade kuće po principu sam svoj majstor. Međutim, poslije kad se pojavi vlaga u kući hvataju se za glavu i na kraju potroše više novca na „krpanje“ nego da su otpočetka radili kako treba. Nemojte raditi na temelju instinkta, računovodstvo služi tome da vam pruža informacije koji proizvodi i usluge su profitabilni i trebalo bi ih „pojačati“, odnosno koji su neprofitabilni i trebalo bi ih restrukturirati.

Upravljanje poduzećem bez pravovremenih i kvalitetnih računovodstvenih informacija zamišljam kao vožnju autom bez svjetala, kočnica i mjenjača brzina. Inače kako ćete vidjeti što je ispred vas ako nemate svjetla? Tako je i s računovodstvom.

Što su zamke za poduzetnike? Na što trebaju paziti i obratiti pažnju?

Vezano za pitanje na što bi poduzetnici trebali paziti odgovor je – na puno toga! Ima puno stvari, posebno u vrijeme kad se greške skupo plaćaju, na koje bi poduzetnici trebali paziti.

Prva i najvažnija stvar: okružite se poštenim i vrijednim suradnicima. Riješite se onih koji su uteg, oni će možda u nekom drugom sustavu bolje funkcionirati.

Druga stvar je fokusirajte se na prodaju i naplatu, odnosno zadovoljne kupce. Oni su jamac da ćete opstati u krizi.

Tek nakon toga dolazi upravljanje rashodima, za koje je poželjno da budu što je moguće više varijabilni.

Čuvajte se visokih fiksnih troškova!

Na što će se odraziti povećanje PDV-a?

U situaciji gdje većina zemalja oko nas ima PDV do 20%, očito je da povećanje ionako prevelikog PDV-a nije rješenje. Fokus treba biti u kvalitetnijem i efikasnijem upravljanju, te svakako smanjenje birokracije i administracije.

Povećanje PDV-a će se odraziti na način da ćemo svi skupa živjeti lošije, da ćemo iste stvari plaćati skuplje, da će se manje trošiti i u konačnici da ćemo imati manje posla i novca.

Oporezivanje dobiti? Da ili ne?

Iskreno, uvijek sam iznenađen kad čitam i čujem da se promjene na bolje prilikom dolaska novih vlasti uvijek odnose prije svega zahvaćanjem u porezni sustav, umjesto na poboljšanje efikasnosti već postojećeg sustava. To svakako stvara osjećaj nestabilnosti i nesigurnosti kako za postojeće tako i za one poduzetnike koji planiraju razvijati biznis u Hrvatskoj.

Uvođenje poreza na dividende će obeshrabriti i prije svega pogoditi domaće poduzetnike, jer će inozemni poduzetnici većinom temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili biti potpuno oslobođeni ili plaćati manje stope od domaćih poduzetnika. Držim da je u ovom trenutku za Hrvatsku važnije pitanje kako potaknuti poduzetnike da razvijaju poslove, te da pokrenu zapošljavanje, a tek u drugom koraku kako progresivnije oporezivati. Vjerujem da bi svaki normalni građanin radije da ima posao i plaću (što kreće od inicijative i motivacije poduzetnika) nego malo veću socijalnu naknadu za nezaposlene, ili što je još gore, a što je bio čest slučaj, da taj višak dodatnih poreza nestane u vrtlogu rastrošne i veličinom neprilagođene birokracije.

Povećanje PDV-a bi imalo značajan učinak na punjenje državnog proračuna. Oporezivanje dobiti ne bi imalo značajan učinak na povećanje državnog proračuna i najviše bi pogodilo one koji su u ovom trenutku vrlo važni: male i srednje poduzetnike, jer bi upravo oni trebali biti generatori novih radnih mjesta.

Takva situacija pokazala se kao izvrstan potencijal da se iskustvo koje je iSTUDIO stekao radeći za klijente u Hrvatskoj i regiji iskoristi kako bi se pokrenuo društveni marketing u Bosni i Hercegovini. Budući da većina kompanija još uvijek uopće nije osvIještena o društvenim mrežama niti shvaćaju mogućnosti promocije koje društvene mreže pružaju, prvi korak iSTUDIO BiH je upravo edukacija tržišta tržišta kako bi odgovorne osobe shvatile jačinu Facebooka, mogućnosti promocije na Facebooku te se počele pratiti trendove na zapadu i regiji.

Vođenje ureda u BiH preuzela je Ivona Milas, magistrica marketinga iz Mostara koja se pola godine usavršavala u Hrvatskoj te potom preuzela klijente iz BiH. Firma je tek krenula, no već sada iSTUDIO BiH radi sa nekoliko top klijenata kao što su Jana, Milka, Nektar pivo, a u tijeku je dogovaranje kampanja i sa drugim klijentima.

Dakako, ne računajući povremene boravke u njezinim raskošnim dvorcima i palačama okruženima vinogradima. Mlada se udala za Francoisa Clicquota i s njim započela vinarski posao. No, sa samo 27 godina ostala je udovica U krutom francuskom okruženju početka 19. stoljeća, u kojem je ženi mjesto u kući uz obitelj, kao udovica i formalno je smjela nastaviti obiteljski posao.

S nevjerojatnom strašću ona mu se posvetila, ugradila u njega svu svoju upornost, odvažnost, vizionarstvo i spremnost na rizike i izgradila golemo šampanjsko carstvo. Suvremeni francuski biografi zato je stavljaju u društvo s Coco Chanel, Florence Knoll, Miucciom Pradom, Estée Lauder. Za neke je bila žena heroj, prva do Ivane Orleanske.

Udovica Clicquot odigrala je golemu ulogu u proizvodnji i popularizaciji šampanjca u 19. stoljeću. Okupljala je vrhunske suradnike i nevjerojatnom upornošću tražila nove tehnološke i marketinške mogućnosti. Dotadašnji mučan i dugotrajan postupak uklanjanja taloga, prilikom kojeg se gubilo mnogo vina, a šampanjac je ostajao mutan, zamijenila je novim revolucionarnim postupkom remuagea (prevrtanja boca). Tako je osvojila važno mjesto u toj naglo procvaloj gospodarskoj grani te postala i ostala jedan od najvažnijih igrača na tržištu. Sačuvala je tajnu postupka cijelo desetljeće i ostvarila golemu prednost pred svojim suparnicima – a najveći joj je bio Jean Rémy Möet.

Udovica osvojila veliko rusko tržište šampanjcem

Pogleda neprestance uprtog u buduće mogućnosti, svoje je suparnike pretekla i u osvajanju svjetskih tržišta, ponajprije ruskog. Kad je Napoleon 1815. abdicirao, a trgovačka blokada još nije bila ukinuta, Udovica se, uz golemi rizik, odlučila za veliku isporuku na rusko tržište. Kad je blokada ukinuta, njezin je šampanjac već bio na odredištu, a potražnja nezamisliva.

Koliko god Barbe-Nicole prezirala Napoleona, znala je da su upravo njegova potpora proizvodnji vina i petnaest godina reformi kojima je promijenio sve, od europskih zakona do putova diljem Carstva, omogućili tu bolju budućnost – uključujući i njezinu. Sve ono što se događalo tog proljeća 1815. u Champagnei, a napose veliko slavlje u kojem je pola milijuna vojnika i nižeg britanskog plemstva pjenušcem nazdravljalo propasti Carstva, učinilo je šampanjac međunarodnim kulturološkim fenomenom, punim univerzalnog značenja i simbolike.

Veuve Clicquot danas je sinonim za glasoviti šampanjac prepoznatljive žute etikete. Tvorci etikete tu su žutu opisali kao boju žumanjka jaja od kokoši s francuskih seoskih imanja.