Odvojite privatne i poslovne Gmail račune. Iskoristite priliku za profesionalnu nadogradnju. Kupite novu poslovnu domenu i kreirajte povezanu e-mail adresu.

Promijenite korisničke podatke. Bilo da dijelite ili pretražujete dokumente ili e-mail poruke budite sigurni kako su vaše poslovne aktivnosti povezane s vašim profesionalnim Gmail računom.

Provjerite vaš YouTube račun. Ne zaboravite, YouTube je dio Googlea. Pobrinite se da je vaš YouTube račun povezan s e-mail računom tvrtke da se koristi isključivo u poslovne svrhe.

Portal Inc. donosi četiri takva scenarija:

1.    Klijent vas omalovažava

Život je prekratak za poslovanje s ljudima koji vas i vaše zaposlenike tretiraju kao građane drugog reda. Klijent koji izaziva neprekidni stres u vašoj tvrtki kao kolateralnu štetu prouzročit će sumnju zaposlenika u vaše liderske kvalitete.

2.    Klijent ne cijeni dovoljno vaš trud

Cijena vaših usluga uključuje vrijednost i kvalitetu same usluge, uloženi trud i posvećenost tvrtke. Ukoliko klijent neprestano pokušava sniziti cijenu, očito ne poštuju vrijednost onoga što prodajete. Ako nije došlo do pomaka u kvaliteti nema razloga da pristanete na nižu cijenu.

3.    Klijent se pretjerano mješa u vaš posao

Klijent je vaše usluge odabrao s razlogom. Naravno da nije uvijek moguće reći klijentu što ga ide, no pretjerano « nestručno » uplitanje klijenta u « stručni » posao može dovesti do neželjenih situacija. Uvjerite klijenta kako ste stručnjaci u svom poslu jednako kao i oni u svojem.

4.    Klijent ne poštuje vaše ključne vrijednosti

Postoji cijeli set uvjerenja kojim se vodi vaše poslovanje. Ukoliko klijent ne dijeli iste stavove te očekuje da poslovanje prilagodite njihovim ne baš u potpunosti « legalnim » metodama, možda je vrijeme da se pozdravite.

Najgori scenarij

Prije no što se odlučite na partnerstvo, zamislite scenarij u kojem ste se odlučili ugasiti vaše poslovanje. Ugovor o partnerstvu zamislite kao predbračni ugovor u kojem morate definirati što će se dogoditi u slučaju razvoda.

Budite čvrsti!

U početku je sjajno biti zaljubljen u svog partnera jer ćete s njim provoditi najviše vremena, dijeliti poslovne tajne i raditi na širenju poslovanja. Prije no što se obvežete, istražite sve moguće situacije u kojima biste se mogli zateći: Što ako partner radi više od vas? Što ako u tvrtku donosi više novca od vas? Što ukoliko želi napustiti tvrtku? Što ako investitori žele da jedan od vas napusti tvrtku.

Tko je šef?

Upoznajte se s poslovnim aktivnostima vašeg partnera. Budite spremni preuzeti njegov posao ukoliko će situacija to zahtijevati. Rad na partnerstvu dio je vašeg posla.

Ostavljajte papirnati trag

Svaki oblik partnerstva u jednom trenutku mora biti dokumentiran. Stavite sve na papir i obratite pozornost na detalje. U papirnatom obliku sačuvajte sve dokumente koji bi vam jednog dana mogli zatrebati. Možda sada ne želite razmišljati o tome, no kad će vam informacije najviše trebati možda nećete imati pristup tvrtkinom računalu ili e-mail računu.

Nabavite vlastitog odvjetnika

Ukoliko uđete u sukob s partnerom, zajednički odvjetnik ne bi trebao birati stranu. Potreban vam je vlastiti odvjetnik kojeg će vam razjasniti vaše pravne mogućnosti i način na  koji možete raskinuti poslovni odnos.
Formirajte savjetnički tim

Iako je izbor poslovnog partnera u potpunosti na vama, svejedno vam treba tim osobnih savjetnika koji se može sastojati od odvjetnika ili poduzetnika koji su se našli u sličnoj situaciji.

No, anketirajući menadžere doznajemo da, unatoč podršci Vladinim mjerama, očekuju mnogo više i nadaju se da je ovo tek početak. “Mjere pozdravljam, no one su samo korak u nužnom rasterećenju gospodarstva i nisu dostatne za snažnije poticanje oporavka i dugoročno održivog modela rasta i razvoja.

Od Vlade očekujemo pokretanje sveobuhvatnih reformi u javnoj i državnoj upravi, u upravljanju državnim i javnim tvrtkama, u sektoru zdravstva, obrazovanja i pravosuđa”, kaže nam vlasnik Nexe grupe i prvi čovjek HUP-a Ivan Ergović.

Prokuristica Kraša Marica Vidaković također pozdravlja mjere a u toj tvrtki već imaju izračun ušteda zbog smanjenja doprinosa za zdravstveno – blizu tri milijuna kuna.

Više pročitajte na portalu poslovni.hr

ClickAttack mobilna oglašivačka mreža je lansirana na hrvatskom tržištu. U prvom valu širi se na mađarsko, slovensko i srpsko tržište, nakon čega slijede i ostale zemlje CEE regije. Uredi ClickAttacka locirani su u Zagrebu, Budimpešti i Beogradu.

Vodeću tržišnu poziciju ClickAttack osvaja kroz:

- jedinstveni i inovativni in-house razvijeni ClickAttack Targeting Engine koji omoguduje najefikasnije mobilne oglašivačke kampanje donosedi win-win scenarije za oglašivače i publishere (targeting po vrstama mobilnih uređaja, operativnim sustavima, mobilnim operaterima, geolokaciji, itd.)

- cjelovita rješenja za mobilne kampanje koja uz mobilno oglašavanje uključuju izradu mobilnih landing stranica, mobilnih aplikacija i igara, Facebook aplikacija i igara, te ostalih rješenja kojima oglašivači i agencije mogu upotpuniti mobilne kampanje kako bi maksimizirali rezultate kampanja.

Broj medija u mreži u Hrvatskoj raste na tjednoj bazi, a mediji trenutno uključeni u mrežu su Dnevnik.hr, Business.hr, BUG, Nacional, MojTV.hr, Dnevno.hr, Fashion.hr, Meteo Info, DalmacijaNews.com, eZadar.hr, Poslovni-savjetnik.com, She.hr, Zena.hr, Dalje.com, Profitiraj.hr, Online-zagreb.hr, Koprivnica.net, KaPortal.hr, Sisak.info, OgledaloOnline.hr.

Više informacija o ClickAttack mobilnoj oglašivačkoj mreži potražite na www.clickattack.com.

1. Ne podcjenjujte poslovni plan

Ukoliko tvrtku planirate pokrenuti isključivo vlastitim sredstvima, odnosno bez pomoći investitora, vrlo je lako previdjeti poslovni plan. Pronađite vremena i osmislite plan poslovanja, marketinšku strategiju i viziju tvrtke. Ne zaboravite se pozabaviti i izlaznom strategijom. Mislite li kako će vaša djeca jednog dana preuzeti tvrtku ili ju planirati prodati? O takvim je pitanjima ključno početi razmišljati na vrijeme.

2. Ostavite prošlost iza sebe

Ukoliko iza sebe već imate poduzetničkog iskustva, ne zaboravite kako se tržište i njegova pravila neprestano mijenjaju. Ne opterećujte se bivšom konkurencijom i nekadašnjim potrebama potrošača, već se usredotočite na novu etapu poslovanja.

3. Ne zapošljavajte prijatelje

Ukoliko većinu radne snage čine vaši prijatelji, mogli biste se dovesti u nezgodnu situaciju. Ako se poslovno-prijateljska suradnja ne odvija onako kako ste zamislili, stavite osjećaje na stranu uz nadu kako će se vaši prijatelji ipak bolje snaći u drugačijem poslovnom okruženju. Koliko god vam se činilo kako vas prijatelji nikada neće iznevjeriti, mogli biste se susresti s nizom problema na radnom mjestu; od lijenosti pa sve do prevare. Vjera u ljude pozitivan je stav kojeg se ne biste trebali odreći, no povjerenje pod svaku cijenu moglo bi vas skupo koštati.

4. Ne brzajte s novim idejama

Kad je riječ o novim inicijativama, potrebno je, baš kao i s poslovnim planom, dobro razmisliti prije donošenja odluke. U ranoj fazi poslovanja, lako bi vas mogla pogoditi poduzetnička groznica i nagon za realizacijom svake nove ideje. Želja za napretkom jedan je od ključnih faktora uspješnog poslovanja, no pazite da ne izgubite fokus te se izgubite u moru teško provedivih ideja.

5. Oprezno s popustima

Mnoge mlade kompanije misle kako su veliki popusti na početku poslovanja ključni za probijanje na tržište. Pridobivanje pažnje potrošača je važno, no neodržive cijene brzo će vas povući na dno. Umjesto niskim cijenama, potrošače pokušajte privući kvalitetom proizvoda ili usluge.

6. Ne bojte se neuspjeha!

Nogometni stručnjak Sven-Goran Eriksson jednom je prilikom izjavio, “Najveća prepreka na putu do uspjeha je strah od neuspjeha”. Poduzetnički put često je kvrgav pa je lako podleći stresu i panici. Ne dopustite da vas strah od neuspjeha koči u ostvarivanju vaših snova. Učite na svojim greškama, jer što prije padnete, prije ćete otkriti kako uspjeti.

Ovo je nastavak priče o mogućnostima zapošljavanja gdje je glavni akter reportaže Aleksandar Bjelobrk, rođeni Riječanin zaposlen u velikoj danskoj IT tvrtki KMD.

Aleksandar Bjelobrk, manager razvoja biznisa, jedan je od tri tisuće zaposlenih u velikoj danskoj IT tvrtki KMD, u odjelu KMD Education. Sama KMD se hvali da iza sebe ima gotovo četiri desetljeća servisiranja potreba danske Vlade, koja je, opet, u svjetskom vrhu e-upravljanja. U odjelu obrazovanja Aleksandar Bjelobrk je zadužen za razvijanje i prezentaciju koncepta digitalne učionice, usklađujući program obrazovne platforme sa specifičnim potrebama i zahtevima nastavničkog osoblja i učenika.

Digitalna učionica pokriva nastavnike, omogućava im razvijanje i razmjenu planova rada za svaki razred ali i individualnih za pojedinog učenika. Ono što je posebno vrijedno jeste da se plan rada prilagođava učeniku a ne zlatnom prosjeku – najbolji neće biti uskraćeni, te što objedinjava veoma različite izvore informacija za učenike, čime se kroz jedan kanal dolazi doslovno do svakog podatka i činjenice potrebnih u procesu učenja.

Snagu danske ekonomije predstavljaju mladi ljudi poput Aleksandra

Vlastima je pak velika i stalna briga kako osigurati adekvatno školovanje za nove izazove i zahtjeve. O ovoj se temu u Hrvatskoj čuje malo, jedini koji je u zadnje vrijeme prigovarao neadekvatnom obrazovnom profilu bio je predsjednik HGK Nadan Vidišević, na okruglom stolu o referedumu za EU.

Danska je ekonomija prije desetljeća bila zelene šest, a sada već deset posto, ekonomija najviše traži stručne ljude u srednjem i višem obrazovanju te vrhunske stručnjake. Polazi se od toga da će inovacije nositi razvoj ali i sumnje da je već danas otkriveno niti jedno značajno tehničko rješenje za razdoblje oko sredine stoljeća.

Ovako razmišljaju napredne zemlje, gledajući u ( poslovnu) budućnost. I s pogledom na onih milijun plus mladih Kineza na školovanju na svjetskim vodećim fakultetima.

Mlade se snage u ovoj potrazi za boljim solucijama ponašaju kao domaća kampanja ušteda: uspjeh je u pomacima u velikim brojkama.

A kako se razmišlja na sjevernim stranama govori jedna računica, «Neki kažu da je dobro da ćemo u ovoj godini ostvariti ekonomski rast od jedan posto, to naravno nije recesija ali je takav rast apsolutno nedovoljan za otvaranje novih radnih mjesta», misli profesor makroekonomije Škole za ekonomiju i upravljanje Sveučilišta u Aarhusu Torben M. Andersen.

Privredni vjesnik

Savršeno pragmatičan pristup.

Radi toga Danska, zemlja s najviše izuzeća od aplikacije zajedničke pravne stečevine EU, razmatra da referendumom svoj famozni opt-out, isključivanje, zamijeni s opt-in, mogućnošću uključivanja tamo gdje im integracija stvara veću korist od štete stvorene držanjem po strani. Političari pa i guverner Narodne banke će stoga bez problema preko usana prebaciti i izjavu o mogućnosti prihvaćanja eura i to sred krize koja, po mnogima nezasluženo, drma zajedničku valutu.

Mnoge će odgovore tražiti za potrebe vlastite privrede i usput ih proslijediti ostatku. Namjeravaju stići do korijena europskih problema, odgovoriti zašto su zemlje u dugovima, spriječiti novu krizu i učiniti sve kako bi političari u članicama zajednice konačno preuzeli dogovornost za nacionalne proračune. Podsjećanja radi, to je i onaj «six pack» kojega su tako rado povlačili hrvatski euroskeptici, pojma nemajući o čemu pričaju. Sve su ovo usklađene odluke, Danska je uzela u zadatak uvjeriti se da slova s papira prelaze u realizaciju.

Oni mrze riječi i pogotovo fraze, interesiraju ih rezultati.

Pametna štedljivost

Veliko je pitanje kako uskladiti mjere stezanja remena i potrebe rasta, «pametna štedljivost» je odgovor – u balansiranju jedne i druge strane. »U ovim vremenima ne možemo tražiti više nego bolje», kazati će Bjarne Corydon, ministar financija na račun idućeg srednjoročnog proračuna EU. Danci žele raspravu o budžetu 2014 – 2020. dovesti do što više razine usklađenih stavova, mada je neće dovršiti i nadaju se da će sve biti složeno do kraja godine.

Što je vjerojatno optimistično očekivanje obzirom na volju pojedinih država da ustraju u tjeranju vode na svoj mlin, ma što bilo. Naglasak u njihovom viđenju raspodjele proračunskih para u EU je više novca za istraživanje, inovacije, obrazovanje – na uštrb izdvajanja za regionaolni razvoj, koheziju ili poljoprivredu, na primjer.

Iako visokorazvijena zemlja s titulom jedne od najbogatijih (i najskupljih i najoporezovanijih ) u EU, Danci žele unijeti svježine u svoju politiku razvoja. Razvoj je stalna tema na tapetu. Nikad se ne staje. Fleksibilnost na tržištu rada je već legendarna. U principu, ljudi lako dobivaju ali i gube posao no trećina s otkazima nađe novi posao u roku do tri mjeseca, ne duže.

Računa se da godišnje u Danskoj promijeni radno mjesto oko 700 tisuća ljudi – a Danska je zemlja s pet i pol milijuna stanovnika!

Razvijen je sustav doškolovanja, a cjeloživotno školovanje je stil rada i življenja. Ole Sohn, ministar za biznise i rast ( zanimljiv i rječit naziv ministarstva!) kao jednu od mjera potpore razvoju biznisa vidi izmjene u sustavu javnih nabava koji će biti u potpunosti kompjuteriziran i dostupan svim zainetersiranima, uz jednostavnije uvjete i pravila. Naglasak se stavlja na inovativne tvrtke i one koje žele gurati zelenu ekonomiju. U zelenome je budućnost, uvjeravaju Sjevernjaci kroz vlastita isksutva.

Danskoj je uspjelo kombinacijom mjera štednje i novih tehnologija zauzdati potrošnju električne energije iako su apetiti narasli 40 posto. Racionalnost je pokrila razlike između proizvodnje i potreba. «Za razliku od Amerikanaca koji ne štede», komentira ministrica okoliša Ida Auken. Štedi se svugdje, ponekad maštovito: Kopenhagen je zaista rasvijetljen grad, nema mračnih kutaka no svjetlo nije velegradski blještavo. Uobičajena su oprema stambenih prostora svjetla koja se gase čim nikoga nema u prostoriji i to je sustav u upotrebi od službene rezidencije premijerke do toaleta u dobrom dijelu kopenhagenskih kafića.

Privredni vjesnik

S kolegama koji vole izdavati naredbe bez pokrića, razgovarajte na samo i objasnite im kako je njihovo ponašanje neprimjereno te napomenite kako im niste dužni polagati račune. Ljudi s kojima radite možda nisu svjesni svojih postupaka i načina na koji ih percipira ostatak radne okoline.

Surađujte s kolegama kad to posao zahtijeva, no u ostalim situacijam kontakte svedite na minimum. Iako se na prvi pogled čini nepristojnim, izbjegavajte druženja izvan posla jer brisanje granica između poslovnog i privatnog može doatno zahuktati atmosferu.

Dokumentirajte svu komunikaciju s problematičnim kolegama. Čuvajte e-mail poruke koje dokazuju njihovo ponašanje. Ukoliko situacija eskalira trebat će vam dokazni materijal.

Zatražite poslodavca za pomoć. Ukoliko se na random mjestu osjećate frustrirano, to će se sigurno odraziti na vašu učinkovitost. Situaciju prezentirajte bez optuživanja, ali šefu dajte do znanja kako cijenite vaš posao te ga želite obavljati bez ometanja.

Jedan je od uvjeta uspješnog poslovanja konkretna strategija koja bi trebala ‘vidjeti’ najmanje pet godina u budućnost. Kvalitetan je poslovni plan i fleksibilan, mora osigurati zlatnu rezervu i skretnicu na siguran kolosijek u slučaju krize, na koju nisu imune ni najveće tvrtke.

Samo tvrtke koje su na vrijeme prepoznale znakove aktualne globalne ekonomske krize uspješno su je prebrodile restrukturiranjem prije nego što su im potresi na tržištu načeli financijski temelj. To ne bi bilo moguće bez kvalitetnih poslovnih planova. S pomoću njih prati se razvoj tvrtke i pravodobno reagira akumuliranjem rezervi ili pronalaženjem poslovnih partnera te povoljnim zaduživanjem. Kreditoru ili potencijalnom poslovnom partneru poslovni plan tvrtke važan je orijentir u donošenju odluke o ulaganju.

Analiza tržišta

Kvalitetan poslovni plan temelji se na sveobuhvatnoj analizi tržišta i planu promidžbe proizvoda te njegovu pozicioniranju na tržištu. Iako je analiza tržišta vrlo važan dio poslovnog plana, sadržava i druge aspekte poslovanja. No analiza tržišta pokazuje potencijalni uspjeh proizvoda kad ga se pusti ‘u život’ i prva je faza izrade poslovnog plana. Obuhvaća tržište nabave i prodaje, marketing i predviđa prihod. Pokaže li analiza da se poslovna ideja može uspješno ostvariti (u kojoj mjeri, ovisi i o vrsti djelatnosti), dalje se razrađuje poslovni plan koji uključuje mnoge druge aspekte, poput financiranja poslovanja, dugoročnu poslovnu strategiju i cilj.

Osnovni sadržaj plana

Pokazatelj isplativosti

Poslovno planiranje dugoročan je proces, a poslovni plan sadržava cilj, strategiju, financije, analizu tržišta i konkurencije, inovativnost, očekivani prihod… Bez izrade poslovnog plana ne pokreće se posao, njime se pokazuje isplativost ostvarenja poslovne ideje.

Posebno mjesto u poslovnom planu pripada analizi konkurencije, ako nije riječ o doista originalnoj poslovnoj ideji i projektu koji će ponuditi jedinstven, a nuždan proizvod, što je gotovo nemoguće u doba svakodnevnih inovacija. Tržišni uvjeti mijenjaju se brže nego ikad, nove tehnologije razvijaju se neslućenom brzinom, zbog toga poslovni plan ne može izraditi bilo tko. Posao je to konzultanata, poznavatelja tržišta, ekonomskih stručnjaka specijaliziranih za posebna područja, ali i tehnologa. Ipak, budući poduzetnik ne smije taj posao potpuno prepustiti stručnjaku, konzultant je tu kako bi savjetodavno pomogao u ostvarenju poslovne ideje i cilja.

Pokretanje posla i plan

Ako netko ‘nekompetentan’ ipak odluči sâm izraditi poslovni plan, treba se informirati o stanju na tržištu u djelatnosti kojom se namjerava baviti. Podatke se može dobiti u državnim ustanovama: gospodarskim ili obrtničkim komorama, u Zavodu za statistiku, mnogim poslovnim udrugama, specijaliziranim medijima…

- Poslovno planiranje vrlo je važno pri pokretanju poduzetničkog projekta ne samo zbog rezultata u obliku poslovnog plana nego i zbog planiranja tijekom kojeg dolazimo do informacija kojih nismo bili svjesni dok smo razvijali projekt ili smo ih promatrali isključivo iz tehnološkog kuta. Planiranje osim tehnologije veliku pozornost posvećuje poslovnome modelu, konkurenciji i tržištu. Poslovni plan opširan je, sveobuhvatan prikaz poslovnog pothvata općeprihvaćen i razumljiv u poslovnoj zajednici. Svrha poslovnog plana jest dokazati isplativost poslovnog pothvata poduzetniku, ali i njegovim kreditorima ili vanjskim financijašima koji će svojim novcem pomoći pokretanju projekta. Izrađuje ga poduzetnik, pri čemu može koristiti uslugama poslovnog savjetnika, financijskog i tehnološkog, ali oni ne mogu izraditi plan bez njegova velikog udjela jer se od poduzetnika očekuje da on najbolje poznaje proizvod ili uslugu, konkurenciju i tržište na kojem će prodavati – objašnjava Tajana Barančić, dipl. oec., konzultantica Virtusa d.o.o. koja ima veliko iskustvo u financijskom sektoru, a dobitnica je i nagrade Primus za najboljega poslovnog savjetnika.

Lako je velikima…

Barančić kaže da poslovni plan, ovisno o namjeni, sadržava mnogo pokazatelja. Osnovni su ekonomičnost, rentabilnost i vrijeme povrata investicije. No svaki se poslovni plan razlikuje, pa ako je riječ o samozapošljavanju, može se napisati i u sažetom obliku, pri čemu su navedeni pokazatelji jednako važni.

- Osnovno je pravilo da se poslovni plan ne izrađuje za ‘banku’, nego ga poduzetnik izrađuje da bi dobio potvrdu svojih planova. Vrlo je važno staviti naglasak na novčani tok i koristiti se poslovnim planom u svrhu upravljanja likvidnošću – kaže Barančić.

Međutim, mnogi poduzetnici još nisu svjesni koliko je važno poslovno planiranje pa posao počinju napamet. Takvi teško mogu uspjeti. Nije važno samo imati kapital nego i znati ga uložiti.

- U velikim tvrtkama stalan je proces poslovnog planiranja koji uključuje dugoročne, srednjoročne i godišnje planove, a izrađuju se i planovi svakoga novog projekta, proizvoda i usluge. Male tvrtke imaju ograničene kapacitete, stoga vrlo često zanemare planiranje pa im se često događa da zbog neplaniranja imaju problema s npr. likvidnošću jer nisu planirali iz kojih će izvora financirati ciklus razvoja, proizvodnje i prodaje novog proizvoda ili usluge. Često planiraju ‘ad hoc’, zbog čega su fleksibilnije od velikih tvrtki, no ako se uvode novi proizvodi ili usluge, obvezno moraju izraditi planove, pogotovo ako će se za to koristiti kreditom kao vanjskim izvorom financiranja ili će povećati temeljni kapital pronalaženjem novoga poslovnog partnera – objašnjava Barančić.

Kritične točke

Poslovni planovi izrađuju se i ako tvrtka zapadne u krizu ili ako naglo naraste pa se mora konsolidirati, kaže Barančić. U takvim se slučajevima u izradi poslovnog plana otkriju kritične točke, optimiraju poslovni procesi i resursi da bi se najbolje poslovalo.

Iako treba imati na umu da poslovni plan nije dovoljna zaštita od krize, njegova izrada nužna je kao jedna od protukriznih mjera.

- Poslovni plan vrlo je važan za poslovanje, ali tvrtku ne može do kraja pripremiti za krizu. Zbog toga je od njega mnogo važnije planiranje – kaže Barančić.

Svoju tvrdnju opravdava izjavom velikog stratega i planera Dwighta Eisenhowera: ‘U pripremi za bitku otkrio sam da su planovi uvijek beskorisni, ali da je planiranje neprocjenjivo.’

Liderpress