Ako iz nekih razloga želimo prijaviti i dohodak za koji nismo obvezni podnijeti poreznu prijavu u tom slučaju moramo unijeti sve dohotke koje smo ostvarili u tom poreznom razdoblju. To će biti većinom biti slučaj kada ćemo tražiti povrat poreza.

Dohodak za koji ne treba podnijeti poreznu prijavu

• Plaća ostvarena kod jednog poslodavca ili više njih u različito vrijeme, ali samo pod uvjetom da kod prelaska drugom poslodavcu u toku mjeseca nisu oba poslodavca koristila osobni odbitak

• Mirovina samo od HZMO-a

• Dohodak od imovine, najma ako je plaćan predujam poreza po poreznom rješenju

• Dohodak od kapitala

• Dohodak od osiguranja

• Drugi dohodak

Mogući razlozi za podnošenje porezne prijave

• Neiskorišten pripadajući osobni odbitak

• Poravnanje poreznog opterećenja ako nije napravljen godišnji obračun

• Korištenje povećanog osobnog odbitka za porezne obveznike koji žive na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Porezni razredi za 2011.g.

• 12 % na iznos 43.200,00

• 25% na iznos 86.400,00

• 40 % iznad 129.600,00

Životna … što?

Dom i stanovanje

„Ne grizite više nego što možete zinuti“, moto je koji se može primijeniti u ovom području. Koliko novca možete odvojiti za komforni stambeni prostor? Većina ljudi u razvijenim zemljama odgovora – tri puta veći iznos od kombiniranih primanja cijelog kućanstva kroz godini, no taj princip nije u potpunosti primjenjiv u Hrvatskoj gdje su cijene nekretnina u priličnom nesrazmjeru sa osobnim primanjima. Poanta priče je da kod kupnje nekretnine treba biti krajnje oprezan i proračunat, jer održavanje doma i kredit sa kamatnom stopom višom od šest posto na trideset godina na kraju „pojesti“ 30 posto kombiniranog prihoda kućanstva u jednoj godini, ne računajući izvanredne situacije, poput hitnih popravaka ili promjene namještaja.

Automobil

„Nemojte dozvoliti da vas skupi automobil vozi do skromnog kućice“, američka je poslovica primjenjiva na vaše metalne ljubimce ili čitav vozni park u slučaju nekih obitelji. Kod kupnje automobila, većina ljudi vodi se logikom suprotnom od one koja se koristi kod kupnje nekretnine – na auto se može potrošiti trećina godišnjeg prihoda. Dakle, ako netko godišnje zarađuje 90.000 kuna, može si priuštiti automobil vrijedan maksimalno 30.000 kuna. Ako vam se ta kombinacija čini primamljivom shvatit ćete zašto je dobar dio Hrvata u financijskim problemima. Odvezli su se u bankrot. Na 30.000 kuna treba dodati i iznos obveznog autoosiguranja, goriva, cestarine i održavanja, što nerijetko trošak automobila napumpa i do 50 posto godišnjeg prihoda.

Djeca

Ne treba dozvoliti djeci da posežu u vaš novčanik kad god zažele. Neke procjene u Sjedinjenim Američkim Državama govore da za odgoj djeteta od pelena od punoljetnosti u 18. godini treba oko 220.000 dolara. I to bez troškova obrazovanja! Tek tu postaje jasno koliko je roditeljstvo velika fiskalna odgovornost. Neodgovorno postupanje s kućnim budžetom također spada u neodgovorno roditeljstvo, koji pak neizbježno vodi u probleme daleko veće od novčanih.

Volim-novac.hr

U nastavku možete pronaći detaljni opis navedene problematike.

Vođenje evidencije i obavještavanje porezne uprave o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (15. listopada 2011. godine), trgovačka društva mogu isplaćivati dividendu odnosno ostvareni dobitak dioničarima odnosno članovima društva na bilo koji način u novcu na tekući račun ili u gotovini. Također, Članak 220., Stavak 9. Zakona o trgovačkim društvima propisuje da se navedene isplate mogu vršiti i u stvarima.

Međutim, Članak 60. Stavak 5. Zakona o porezu na dohodak propisuje obvezu vođenja evidencije o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku na temelju udjela u kapitalu trgovačkih društava. Također navedeni članak propisuje i obvezu izvješćivanja Porezne uprave o tim isplatama.

Vođenje evidencije

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, propisano je da su trgovačka društva koja isplaćuju dohodak od kapitala, tj. dividendu i udio u dobitku na temelju udjela u kapitalu obvezna voditi evidenciju o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku. Za takvu evidenciju propisan je poseban obrazac (Obrazac DU).

Bitno je za naglasiti da se evidencija odnosi isključivo na isplatu udjela u dobitku odnosno dividende fizičkim osobama, jer se takva isplata smatra dohotkom od kapitala.

Rokovi izvješćivanja

Izvještavanje u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka – isplate predujmova

Ukoliko se predujmovi dividende ili udjela u dobitku (dohotka od kapitala) isplaćuju u tijeku poreznog razdoblja za tekuće razdoblje, tada se pri isplati ne podnosi obrazac DU poreznoj upravi, nego se obrazac podnosi tek kad su predujmovi podmireni iz ostvarenog dobitka.

Navedeno znači da ukoliko ste tijekom 2011. godine izvršili isplate predujmova dobiti za 2011. godinu, poreznu upravu izvještavate o navedenim isplatama na Obrascu DU tek tijekom 2012. godine i to u mjesecu kad je donesena odluka o rasporedu ostvarenog dobitka kojom su isplaćeni predujmovi pokriveni ostvarenim dobitkom.

Izvještavanje u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena- isplate u tekućoj godini za prethodnu

Nadalje, ukoliko se isplate dividende izvršavaju u tekućem mjesecu za prethodno porezno razdoblje, tada se navedena isplata smatra isplatom dividende i obrazac DU se treba dostaviti Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je dividenda isplaćena.

Iako Članak 93. Zakona o porezu na dohodak ne spominje isplatu predujma udjela u dobiti, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima udjel u dobiti se također može isplaćivati tijekom tekuće za prethodnu godinu, te smo mišljenja da i za isplaćene udjele u dobitku (u tekućoj za prethodnu godinu vrijedi obveza dostavljanja obrasca DU najkasnije 15 dana po isteku mjeseca u kojem je udjel u dobiti isplaćen.

Podnošenje obrasca DU

Obrazac DU se može podnositi elektroničkim putem ili ispisan putem računala ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom.

Na sljedećem linku možete pronaći obrazac DU

Ukratko:

• Evidencija isplate udjela u dobiti i dividendi se vrši putem OBRASCA DU

• Obveza vođenja evidencije se odnosi na isplate FIZIČKIM OSOBAMA

• Rok izvještavanja se razlikuje za isplate udjela u dobiti i dividendi kao PREDUJMOVA DOBITI, te za isplate u tekućoj godini na temelju dobiti prethodne godine

• Obrazac DU se može podnositi ELEKTRONIČKIM PUTEM ili ISPISAN PUTEM RAČUNALA ukoliko oblikom i sadržajem u potpunosti odgovara obrascu koji je propisan Pravilnikom

• Podatci o isplatama dividendi i udjela u dobitku koje su ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. se NE DOSTAVLJAJU na obrascu DU

*********************

Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo

Pratite nas na portalu i Facebook, Twitter i LinkedIn profilu!

Sve o povratu poreza možete pratiti na portalu Profitiraj.hr u posebnoj rubrici Porezne prijave!

Godina smanjenja kamata i vraćanju kuni

Početkom 2011. prosječna nominalna kamata top 10 banaka bila je 6,42%, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji „subvencionirani“ krediti bio 4,35%. Završetkom subvencioniranih kredita u 10. mjesecu, prosjek je bio 5,53%, da bi u 2012. ušli sa nešto viših 5,55%. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.

Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9%, odnosno 4,5%. Anketa na portalu Moj-bankar.hr i istraživanje Gfk pokazuju da je većina građana preferirala kunske kredite.

Na žalost, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije.

Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5%.

Gotovinski i autokrediti – spuštanje ispod 8%

Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85%, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom – 8,8%. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava „uloviti“ što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio 8,24%. Naime, klijenti čak 5 banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite s kamatom nižom od 8%, a kunski krediti za klijente su se kretali već od 6,90%.

Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se prosječna kamata spustila sa 8,2% na 7,36%. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i sa fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju.

Nova godina-lošiji uvjeti?

Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. sa blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita.

Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.

Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata ne kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju.

Moj-bankar.hr

Prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11; dalje u tekstu Zakon), godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi:

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona (plaću/mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno,

2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona na temelju propisanih poslovnih knjiga,

3. rezident ako dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz članka 5. Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona.

4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,

5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak,

6. rezident član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji po osnovi rada na brodu ostvari dohodak od nesamostalnog rada.

Porezni obveznik obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada (plaću/mirovinu). Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona.

Prema članku 39. stavku 6. Zakona, obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Godišnja porezna prijava za 2011. podnosi se na izmijenjenom Obrascu DOH budući da se od ove godine više ne mogu koristiti određene porezne olakšice koje su se mogle koristiti ranijih godina (za uplaćene premije osiguranja, zdravstvene usluge i stambene potrebe).

II. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Prema članku 40. stavku 1. Zakona, godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona (plaću/mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca odnosno isplatitelja primitka od nesamostalnog rada, ali ne istodobno, i/ili

2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona (dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga) i/ili,

3. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i/ili,

4. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i/ili,

5. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,

a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona.

U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona i člankom 86. stavkom 2. Pravilnika, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na:

1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona,

2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona,

4. druga prava propisana zakonima.

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja navedenih prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni oporezivi dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. Zakona.

III. Porezne olakšice koje se mogu koristiti pri podnošenju godišnje porezne prijave

U primjeni su slijedeće porezne olakšice, odnosno umanjenja dohotka, prema članku 36. i 54. stavku 1. Zakona:
o osnovni osobni odbitak (1.800,00 kuna mjesečno, odnosno umirovljenik do 3.200,00 kuna mjesečno)
o osobni odbitak za uzdržavane članove i uzdržavanu djecu te njihovu i vlastitu invalidnost / tjelesno oštećenje poreznog obveznika
o uvećani osnovni osobni odbitak za područja posebne državne skrbi i brdsko – planinska područja (porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima utvrđenim posebnim zakonima, mogu koristiti uvećani osnovni osobni odbitak, i to 3.840,00 kuna mjesečno za prvu skupinu PPDS, 3.200,00 kuna mjesečno za drugu skupinu PPDS i 2.400,00 kuna mjesečno za treću skupnu i brdsko-planinska područja)
o uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje
o darovanja za kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava.
Također, porezni obveznici mogu koristiti i oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide (HRVI) i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te sukladno članku 53. Zakona HRVI ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada razmjerno stupnju svoje invalidnosti.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i djelatnost poljoprivrede i šumarstva), odnosno obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona, mogu i dalje koristiti porezne olakšice odnosno umanjenja dohotka prema članku 6. stavku 3. i članku 54. stavku 2. Zakona, odnosno mogu umanjiti dohodak za:
o iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima
o iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja, prema posebnim propisima
o iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima
o izdatke istraživanja i razvoja
o preneseni gubitak (prijenos sljedećih 5 godina)
Ako obavljaju djelatnosti na područjima posebne državne skrbi (PPDS) i brdsko-planinskim područjima (BPP) tada mogu umanjiti porez na dohodak od tih djelatnosti za 100% na PPDS prve skupine, 75% na PPDS druge skupine i 25% na PPDS treće skupine i BPP.

IV. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave za 2011. godinu

U skladu s člankom 42. Zakona i člankom 62. stavkom 4. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08 i 18/11), porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2011. godinu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do 29. veljače 2012.

V. STATISTIKA

Za 2010. godinu Porezna uprava zaprimila je 884.234 godišnjih prijava poreza na dohodak, po kojima je povrat poreza na dohodak iznosio 1,328 milijardi kuna (stanje na dan 11. siječnja 2012.).

Za 2011. godinu predviđa se mogući manji broj prijava od prošle godine zbog izmjena poreznih propisa, a točni podaci bit će poznati nakon isteka zakonskog roka za podnošenje godišnje porezne prijave.

Ministarstvo financija

Zastrašivanje ljudi koje se odvija u medijima je igra koja traje već dugi niz desetljeća. Sada je to recesija, prije nekoliko mjeseci je bila plinska kriza, nekoliko mjeseci prije toga je bila kriza zbog povećanja cijene naftnih derivata, itd. Da, recesija postoji i to nije laž u medijima, ali laž se stvara onoga trenutka kad se počne kreirati vlastita realnost u skladu s onim što se čuje.

Dobro je imati na umu da ono što se govori u medijima se odnosi na cjelokupnu sliku ekonomije, a ne na osobnu ekonomiju. Kao što se niti jedna druga kategorija ne može pronaći izvan sebe, poput sigurnosti, sreće i ljubavi, tako se niti financijska i ekonomska sigurnost ne pronalaze i ne baziraju na onome što je izvana. Oni koji u ovim vremenima povjeruju i stvore uvjerenje da će ostati bez posla, da neće imati novca, da je teško pronaći posao, da će živjeti u siromaštvu, što će im se dogoditi? Upravo to u što vjeruju! Činjenica je da se siromaštvo ne nalazi izvan čovjeka, već ono prvo nastaje u njegovoj glavi. Ono što čovjek jest takvu će realnost i iskušavati.

Medijima je u interesu da sve ljude stave u istu košaru, a oni koji si dopuste da u nju uđu ne piše im se dobro. No, postoji još jedna zanimljiva činjenica. Tijekom ekonomske depresije u prošlom stoljeću veliki broj ljudi je postao milijunašima u tolikoj mjeri da ta brojka nije zabilježena niti u jednom drugom razdoblju u povijesti.

Neki od njih su John Templeton, Benjamin Graham i Sam Walton. Kako su to uspjeli? Nisu slušali ono što im mediji govore, poznavali su istine o novcu te su znali, i imali, moć posjedovanja obrasca unutarnje ekonomije. Osim toga, ekonomsku depresiju gledali su kao mogućnost. Tajne koje su im u tome pomogle su specifično znanje i akcija u pravo vrijeme.

Iako se za cilj ne mora imati želja da se postane milijunaš, bilo bi jako dobro svoju ekonomiju ne stavljati u isti koš s ekonomijom općenito. Ekonomija općenito nije trenutno u povoljnoj poziciji, ali to ne mora značiti da se ista stvar mora događati i s vašom ekonomijom. Da biste to ostvarili morate posjedovati znanje. Jedno od znanja koje je nužno je znanje o novcu.

Interesantno je da se o novcu nigdje sustavno ne uči, te da većina ljudi konstantno promišlja o novcu, a zapravo pojma nema koja je njegova definicija, a kamoli koje su njegove zakonitosti. 

ImamNOVAC

Odredimo granicu na 20/50/100/200/?? kn (svatko prema svojim mogućnostima), toliko ponesemo sa sobom i odlučimo da je to novac koji ćemo potrošiti na zabavu. Razmišljamo o tom novcu kao već potrošenom, jednostavno ga nema i ne možemo zaraditi od njega. Zašto je to važno? Kažu razočaranje je onoliko kolika su nam očekivanja. Na koji način je to povezano s kockanjem? Zapitajte se očekujete li dobitak? Koliko očekujete da ćete dobiti? Pogrešan stav!

Kockanje bi trebalo biti poput izlaska, izađeš van, potrošiš novce i sigurno ne očekuješ da će ti konobar vratiti sve potrošene novce pri izlasku iz kluba, dakle kupuješ zabavu u kojoj ne očekuješ povrat novca, ali ako se to ipak desi, uzmi pare i bježi!

Smatram da kocka nije problem ako se konzumira u normalnim količinam kao i sve drugo (sigurna sam da ne popijete 25 tableta kad ste bolesni) pa nisu potrebne drastične mjere poput ukidanja, ali je činjenica da se može razviti ovisnost, pogotovo ako imate sreće pa dobijete malo, zaradite, sretni ste na prvu, a onda se počnete lupati po glavi zašto niste uložili više, a onda to zaista i krenete raditi kako bi imali veći povrat. Dodatni motiv za to bi bio i dobitak nepoznate osobe koja sjedi do vas pa pomislite vaaau ako je on dobio, mogao bih i ja. Nemojte si to raditi. Također je čest slučaj da uložite 50kn, izgubite ih pa pomislite kako bi sa idućih 50kn mogli vratiti izgubljeno i još zaraditi. Zato je važno postaviti granice i razmišljati prvenstveno kako je to potrošen novac i ne odustajati od unaprijed postavljenih principa.

Ovisnost o kocki dovodi da raznih problema

Što je sa sportskim kladionicama? Možda se čini kao da su bolje jer ne ovisite isključivo o sreći već vam tu pomažu informacije koje imate ako pratite sportaše i rezultate koje ostvaruju. No opet, kako danas stvari stoje nikad ne znate da li je nešto namješteno ili se možete osloniti na vjerojatnosti.

Mislim da financije ne trebam posebno spominjati, svi si možemo predočiti posljedice gubitka novca. Ono što je puno gore je gubitak prijatelja i obitelji. Nemoguće je posvetiti im dovoljnu pažnju u uvjetima čestog kockanja, a to će dovesti do napuštanja. Ako želite sami prolaziti kroz život bez kune u džepu, onda samo naprijed, ali ako to ne želite, razmislite. Na stranicama Hrvatske lutrije možete naći test koji možete koristiti kao pokazatelj stupnja (ne)ovisnosti: TEST OVISNOSTI, a tu se nalazi i broj telefona za stručnu pomoć ovisnicima o kocki – 0800 7888.

Moj savjet je da kockanje pretvorite u zabavu koju ćete upražnjavati povremeno i planski. Ne bi bilo loše i da zapisujete koliko vremena i novaca trošite na to. Ako vas privlače igre, možete organizirati igre kod kuće te na taj način razvijati odnose s ljudima oko sebe. Ako je rizik ono što vas više privlači od zabave, imam prijedlog i za to. Započnite svoj biznis. Postoji rizik, ali je manji s obzirom na to da zapravo sve ovisi o vama, a ne samo o sreći. Veća je vjerojatnost za uspjeh, a možete tako poboljšati svoju financijsku situaciju, obitelj će biti zadovoljna, a pomažete i društvu.

imamNovac

Kombinacija štednih i investicijskih proizvoda najbolja je s obzirom na to da na tako dugačko razdoblje manje osjetimo rizik volatinosti tržišta te da bi se prosječan prinos ostvaren po spomenutim uvjetima trebao kretati oko deset posto, pokazuje izračun Volim-novac.hr-a.

Dok su depoziti najsigurnija opcija, tržište kapitala smatra se najrizičnijim te je potrebna diversifikacija ulaganja kako bi se rizik smanjio. Ako se pojedinci odluče na ulaganje u investicijske fondove, potrebno je kombinirati između manje i više rizičnih jer se dosadašnja praksa domaćih investitora koja se odnosila na ulaganja cijele imovine u pojedine rizične dioničke fondove pokazala rizičnom i na kraju bolnom.

Najveće prinose trebali bi generirati između 20. i 55. godine

Neki drugi eksperti preporučuju pak obvezničke ili mješovite investicijske fondove koji imaju najbolji omjer prinosa i rizika s obzirom na očekivano vrijeme štednje.

Najveći rizik nose dionički fondovi ili direktno ulaganje u dionice, za koje se opet preporučuje najdulje razdoblje ulaganja i ulaganje u stabilne kompanije koje isplaćuju dividendu ili one u kojima je velika koncentracija fondova u vlasničkoj strukturi.

Pojedinci bi najveće prinose trebali generirati između 20. i 55. godina jer je to razdoblje u kojem se zbog dugačkog vremenskog roka može staviti naglasak na investicijske proizvode u odnosu na štedne proizvode. Nakon 55. godine taj se omjer mijenja u korist štednih proizvoda te nakon 65. dolazi do raspodjele imovine.

U industriji također postoji i poznato pravilo palca koje govori kako od broja 100 treba oduzeti godine i tako otprilike izračunati koliki dio imovine treba ulagati u dionice, no valja imati na umu da uvijek postoje iznimke.

Prema procjenama iz Vlade, rashodi bi se za mirovine u ovoj godini trebali povećati za oko 35 milijuna kuna. Nakon toga se očekuje smanjenje rashoda, i to 2013. za 50 milijuna kuna, godinu poslije za 140, a 2015. za 249 milijuna kuna.

Volim-novac.hr

E, to ja zovem NEVIDLJIVOM štednjom. Zašto nevidljivom? Zato jer ja nikada nisam vidio taj ušteđeni novac, a niste ni vi. Potrošili ste ga na nešto drugo, priznajte:) Mi samo mislimo kako smo nešto uštedjeli i kako smo bolje prošli, a u stvarnosti smo potrošili isto ili još više samo na druge proizvode. Kao kada pušaču objašnjavate da će imati 200 kn više mjesečno ako prestane pušiti. Ma neće. Jedina šansa da zaista uštedite novac je da ga stavite u kasicu ili najbolje na poseban štedni račun.

Zaista je malo discipliniranih ljudi i ako ne želite i 2012g. dočekati s minusom na računu preporučamo najsigurnije i najbolje rješenje već više puta spomenuto u tekstu. Otvorite trajni nalog. Odnosno više njih. Plaćajte sve režije putem trajnog naloga i prestanite gubiti vrijeme na šalterima ili internetu. Zatim odlučite koliko novaca zaista možete/želite uštedjeti i otvorite trajni nalog kako bi se taj iznos automatski prebacivao na poseban račun. Na taj način nećete zaboraviti uštedjeti novac i vaša štednja će konačno postati vidljiva. To može biti račun stambene štednje ili novčanog fonda. Glavno da ne ostane na tekućem računu.

Znate li što je najljepše u ovoj priči? Nakon što ste odmah na početku mjeseca odvojili jedan dio love na stranu s ostatkom radite što god želite. Baš me briga. Možete ga trošiti jednako (ne)spretno kao i do sada. I dalje pokušavajte uštedjeti kupnjom 3 proizvoda za cijenu 1 ako vas to veseli. Ne trebate mijenjati svoje navike, ne trebate svaki dan zapisivati svoje troškove, tražiti proizvode na akciji ili se odricati svoje jutarnje kave.

Trošite kao i do sada, a štednja neka se gomila!

Gordan Horbec, www.imamnovac.com

Aktualno istraživanje pokazuje nizak interes za tržište kapitala, za razliku od investicijskog dioničarskog ‘booma’ koji se zbivao prije krize.

Niti štednja izvan granica Hrvatske, koja je omogućena od početka 2011. nije privukla veliki broj štediša – prema anketi manje od jedan posto građana od onih koji imaju štednju odgovaraju kako štede u inozemstvu.

GfK je ekskluzivno za Banku proveo i istraživanje o ulaganju u osiguranje čije rezultate predstavljamo u specijalnom izdanju Tržište osiguranja, o čemu će biti riječi na okruglom stolu Životno osiguranje – istine i zablude u ponedjeljak, 28. studenoga 2011. u Novinarskom domu u Zagrebu.

Cilj je bio istražiti odnos Hrvata prema ulaganjima u životno, zdravstveno i osiguranje imovine, poznavanje isplativosti različitih oblika osiguranja, te provjeriti na koje se informacije i čije savjete građani oslanjaju kad odlučuju o osiguranju. Od 1000 ispitanika 15% njih odgovorili su da imaju životno osiguranje i većina planira nastaviti s uplatama osiguranja.

Odgovori o mogućnosti štednje u 2012. nisu ohrabrujući: samo 20 posto od 1000 ispitanih sa sigurnošću odgovara da će imati novac za štednju i ulaganja, 27 posto nije sigurno, a 49% znaju da za to neće biti prilike.

Cjelovito istraživanje bit će predstavljeno na okruglom stolu Banke na kojem će sudionici komentirati motive građana za štednju i ulaganja, mogućnosti za štednju u krizi te mjesto životnih osiguranja u usporedbi s drugim vrstama ulaganja hrvatskih građana.  Govornici su Snježana Bertoncelj iz Erste osiguranja, Igor Pureta iz Grawe Hrvatska, Tatjana Račić Žlibar iz Uniqa osiguranja, Tomislav Novačić iz Agram životnog osiguranja, Željko Jukić iz Croatia osiguranja te prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta.

Bankamagazin