Rok za prijavu

Rok za prijavu je 15. veljače 2012., a detaljni uvjeti natječaja, popis dokumentacije i prijavni obrazac nalaze se na stranicama Sveučilišta.

O Erasmusu

Potprogram Erasmus je program akademske mobilnosti namijenjen visokom obrazovanju. U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.

Više o Erasmusu na web stranicama Agencije za mobilnost i programe EU

Projekt obuhvaća tri seta od četiri neovisne interaktivne radionice, a broj sudionica ograničen je na trideset.

Teme radionica su:

1. Upravljanje sobom: prvi korak na putu prema vodstvu i poduzetništvu – Elena Cvjetković i Jasmina Bjelica

2. Marketing – nikad završena priča – Đurđica Marković

3. Financije za nefinancijaše – Tanja Rukavina

4. Što sve treba znati prije pokretanja posla – Renata Vokal

Radionice će se održati u prostorima Hrvatske gospodarske komore, Zagreb. Prvi ciklus radionica počinje 19. siječnja 2012. a sudionicama koje su odslušale sve module u ciklusu dodijelit će se potvrda o sudjelovanju na svečanoj dodjeli 6. travnja 2012. godine.

”Opći cilj projekta je poticanje samozapošljavanja, što je jedan od vrlo važnih ciljeva za smanjenje nezaposlenosti u u gradu Zagrebu, kao i poticaj ženama koje imaju nove, inovativne ideje za poduzetničke pothvate. Projekt treba omogućiti ciljanoj skupini osvještavanje važnosti upravljanja vlastitim životima, pokretanja vlastitog posla, te prihvaćanja samozapošljavanja i poduzetništva kao dobrog načina rješavanja problema nezaposlenosti.” – rekla je Renata Vokal, predsjednica zagrebačkog ogranka Kruga.

Partneri u realizaciji projekta su Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zapošljavanje, a projekt prate i odabrani sponzori. Prijave za sudjelovanje primaju se na e-mail adresi: poduzetnica@krug.com.hr

PROMO

“S tadašnjim cimerom sam dvije godine vodio lokalni portal koji je u konačnici počeo biti i profitabilan. Također, dvije sam godine prodavao parfeme i narukvice i od toga lijepo zarađivao. Nadalje, od osamnaeste do dvadesete godine sam radio kao konobar u lokalnom kafiću tijekom ljeta i vikendima kada nisam bio na fakultetu te s 19 godina počinjem raditi za tvrtku Finvest kao financijski savjetnik za fizičke osobe. Godinu dana nakon toga zapošljavam se u HT-u kao prodajni agent gdje ostajem par mjeseci sve do ponude radnog mjesta asistenta u Metronet telekomunikacijama koje mi je bilo zadnje radno mjesto prije zaposlenja u vlastitoj tvrtki – Edukosu. Uz mnogobrojne poslove koje sam istovremeno radio, uspjevao sam sve četiri godine fakulteta biti među 10% najuspješnijih studenata na godini, a taj uspjeh sam zadržao i na petoj godini na kojoj se trenutno nalazim.” objašnjava Šimičić.

Uvidio priliku u području usluga edukacija i odlučio se na pokretanje tvrtke Edukos

Nakon završene treće godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku promatrao je što se događa u okruženju, kakve se prilike pojavljuju koje bi mogao iskoristiti. Smatrao se dovoljno zrelim i hrabrim, drugi su govorili i „ludim“, da se usudim upustiti u poduzetničke vode u vrijeme kada se svakodnevno veliki broj tvrtki zatvara.

“Uvidio sam priliku u području usluga, odnosno edukacije i odlučio se na pokretanje tvrtke Edukos – centra edukacije i marketing agencije, u listopadu 2010. godine koja se bavi pružanjem usluga edukacija i poduka osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima u Osijeku i bližoj okolici u vidu matematičkih, ekonomskih i svih ostalih predmeta s kojima imaju problema” dodaje Šimičić.

No, nije sve išlo glatko.

Prije pokretanja posla, zahvaljujući mnogobrojnim poslovima koje je radio prije i za vrijeme studiranja te navikama štednje novca, raspolagao je s početnim kapitalom od nekoliko tisuća eura.

“Jedan dio novca sam uložio u tvrtku no ubrzo, nakon samo nekoliko mjeseci sve uloženo sam vratio i tvrtka je krenula poslovati s dobiti. U početku mi je najteže bilo okupiti tim kvalitetnih suradnika, a nakon nekoliko preslagivanja unutar tima uspio sam okupiti kvalitetan tim kojeg danas čine četiri magistra i 5 studenata (uključujući mene) koji su pri završetku svojih fakulteta. Osim kvalitetnog tima ljudi dosta teško je bilo izgraditi imidž tvrtke jer su na tržištu već postojala dva jaka konkurenta koje smo jako dobro proučavali prije i tijekom osnutka tvrtke te se trudili biti nešto drugačiji i kvalitetniji u poslu koji radimo.” kaže Šimičić.

Kompletan intervju pročitajte na portalu Poduzetnistvo.org

“Ovo istraživanje pokazuje da gotovo 10% hrvatskih građana smatra VERN’ najkvalitetnijim privatnim visokim učilištem u Hrvatskoj. Obzirom da je u Hrvatskoj, prema službenim podacima, oko 20% visokoobrazovanih, rezultat koji je ostvario prvoplasirani VERN’ vrlo je visok i respektabilan”, izjavio je Robert Slavečki, direktor QUDAL istraživanja kvalitete u Republici Hrvatskoj.

Virtualna savjetovanja omogućuju studentima i srednjoškolcima iz cijele Hrvatske jednostavan i ravnopravan pristup informacijama o mogućnostima studiranja u inozemstvu i izravan kontakt s bivšim studentima i stipendistima inozemnih sveučilišta. Virtualna savjetovanja održat će se u sljedećim terminima:

- nedjelja, 11. prosinca 2011. od 19:00 do 20:00 sati: američka alumna University of Wisconsin-Madison, odgovara na pitanja o studiranju u SAD-u, te prijavi na američka sveučilišta (na engleskom jeziku).

- četvrtak, 15. prosinca 2011. od 19.30 do 20.30 sati: hrvatski studenti i stipendisti sa Central European University-a (CEU) u Budimpešti, odgovaraju na pitanja o studijskim i stipendijskim programima na CEU, sveučilištu s akreditacijom u Europi i SAD-u.

University of Wisconsin-Madison nalazi se među 20 najboljih svjetskih sveučilišta prema cijenjenoj rang listi Academic Ranking of World Universities*, a CEU se ističe visokim postotkom upisanih studenata koji primaju stipendije sveučilišta (80%), kao i značajnim brojem hrvatskih studenata koji su dosad studirali na CEU (250 studenata od 2001.godine).

Pored virtualnih savjetovanja, u Institutu za razvoj obrazovanja, Preradovićeva 33, održat će se zadnje grupno savjetovanje u 2011. godini o mogućnostima studiranja u inozemstvu koje će provesti posjetitelje kroz najvažnije korake za odabir studijskog programa, pretragu izvora financijske potpore za studij i uspješnu prijavu za studij u inozemstvu. Grupno savjetovanje u Institutu održat će se u srijedu, 14. prosinca 2011. od 16.00 do 17.00 sati.

Naposljetku, tijekom prosinca doktorandica vrhunskog američkog sveučilišta University of Illinois at Urbana-Champaign bit će dostupna za individualno savjetovanje za sastavljanje konkretne prijave, odnosno pisama namjere ili motivacijskih pisama koji su potrebni za prijavu na inozemna sveučilišta.

Svi zainteresirani trebaju se javiti na iro@iro.hr najkasnije do 19. prosinca 2011.

Hrvoje Balen, član Uprave Učilišta Algebra razloge ovako porazne statistike vidi u tome što Hrvatskoj u ovome trenutku nedostaje nova i cjelovita Strategija obrazovanja odraslih, praćena provedivim akcijskim planovima za koje su rezervirana sredstva iz središnjih i lokalnih budžeta. ‘Također, očekujemo i početak funkcioniranja hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji će vrednovati prethodno stečena znanja i dodijeliti im određenu kvalifikaciju na temelju ispita ili priznanja akreditiranog dijela programa, a istovremeno automatski priznavati’, dodaje Balen. Kao rješenje, želi li Hrvatska postići fleksibilno radno okruženje za poslodavce i socijalno osjetljivi sustav za posloprimce, smatra da Hrvatska mora imati imperativ izgraditi bitno veće sudjelovanje odraslih u sustavu cjeloživotnog učenja. Kao odlične primjere navodi zemlje sa stabilnim ekonomijama i iznimno visokim postotkom zaposlenih, poput Danske, Norveške, Nizozemske, Njemačke, Švedske pa i susjedne Slovenije – redom sve ove zemlje imaju postotak sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju iznad prosjeka. Usporedbe radi – govorimo o hrvatskih 2,0% naspram danskih 32,8% ili slovenskih 16,2%!

Autor: Mislav Nekić

U uvodnom izlaganju Inđić je istaknuo kako je EBRD uložio 600 milijuna eura u infrastrukturu municipala u regiji te napomenuo kako je municipalni razvoj jedan od ključnih elemenata borbe s krizom.

Strukturalne promjene

Na konferenciji sudjeluju brojni predstavnici gradskih i općinskih vlasti, a situaciju u Hrvatskoj sa svojom je domovinom usporedio Juha Ottman, veleposlanik Republike Finske koji je povukao brojne paralele između dvije zemlje koje su zbog trenutne ekonomske situacije suočene sa strukturalnim promjenama.

“Hrvatska i Finska po mnogočemu su slične te je zbog jačanja javne potrošnje nužno reorganizirati municipalne usluge uz pomoć korporacija, udruživanja, javno privatnih partnerstva i outsourcinga”, izjavio je Ottman te čestitao Hrvatskoj na završetku pregovora o pristupanju Europskoj Uniji.

Sudionici rasprave složili su se kako će se ulaskom u Europsku Uniju, Hrvatskoj otvoriti brojne mogućnosti u obliku strukturalnih fondova koje je između ostalog nužno iskoristiti i za municipalni razvoj.

Dugoročni razvoj

Tomislav Čorak iz konzultantske tvrtke A.T. Kearney istaknuo je kako u regionalnom razvoju važnu ulogu imaju gradovi koji obzirom da se sve manje financiraju putem državnih sredstava, moraju unatoč krizi imati jasnu kratkoročnu i dugoročnu razvojnu strategiju.

U sklopu konferencije koju je organizirala Infoarena Grupa, održana je i radionica FINE o e-račun servisu kojim se poduzećima i javnoj upravi nastoji olakšati  svakodnevni rad s računima te smanjiti papirantu administraciju.

Kako se danas napreduje i stječe status u društvu, je li nam bolje nego našim roditeljima – samo su neka od pitanja socijalne mobilnosti koju smo istraživali u okviru projekta Nacionalni indeks sreće.

Osnovni je nalaz da su novije generacije obrazovanije od prethodnih te da obrazovanje roditelja ima značajan utjecaj na obrazovanje djece, a time i na njihov društveni položaj. Preko 40 posto hrvatskih studenata ima više ili visokoobrazovane roditelje, dok je studenata čiji su roditelji s (ne)završenom osnovnom školom do 4 posto. To ukazuje na to da je hrvatsko društvo ograničene socijalne mobilnosti, odnosno da ne nudi jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima. Ili, drugim riječima, da onaj tko je rođen siromašan nema jednake šanse za uspjeh kao oni koji su rođeni bogatiji i čiji su roditelji obrazovaniji.

Socijalna mobilnost pokazuje koliko je društvo pravedno

Napredovanje pojedinca unutar jedne generacije na društvenoj ljestvici, odnosno tzv. vertikalna socijalna mobilnost, pokazuje postoje li u društvu jednake šanse za uspjeh za sve građane. Slaba društvena pokretljivost znači nedostatak jednakih mogućnosti, ograničava produktivnost i zaustavlja gospodarski rast.

Nordijske zemlje, Australija i Kanada pravednija su društva od Francuske, Italije, SAD-a i Velike Britanije, pokazalo je istraživanje OECD-a o socijalnoj mobilnosti jer u prvima na napredovanje pojedinaca, njihovo obrazovanje i zaradu manje utječe socio-ekonomsko porijeklo roditelja.

Zašto je to važno?

Prvo, zbog moralnih razloga – ljudi moraju odlučivati o svojoj budućnosti, a ne da su rođenjem unaprijed određeni na uspjeh/ neuspjeh, izbor zvanja i sl.

Drugo, to je važno za ekonomiju koja će biti efikasnija i produktivnija ako pojedinci iskoriste svoje talente i sposobnosti do svojih punih mogućnosti.

Treće, pojedinci koji iskoriste svoje potencijale do maksimuma sretni su i zadovoljni članovi društva.

Potrebne strukturne promjene

Jačanje socijalne mobilnosti jedan je od ključnih izazova i zadataka nove vlade jer je jednakost šansi važna za ekonomiju i društvo – samo društvo u kojemu pojedinac može razvijati svoje sposobnosti, talente i vještine, bez obzira na porijeklo, jamči da se njegovi talenti neće izgubiti ili zanemariti.

Želimo li imati pravednije društvo i jednakije šanse, bez obzira na socijalno porijeklo i rezidencijalnu pripadnost, potrebne su dublje strukturne promjene. Treba uskladiti obrazovanje s potrebama na tržištu rada, povećati dostupnost kvalitetnog obrazovanja svim skupinama u društvu, popularizirati i promovirati znanost, te učiniti zaokret u gospodarstvu koje će vrednovati visokoobrazovane u prirodnim i tehničkim znanostima.

Bankamagazin

- Taj potez našim studenima omogućava da specijalističko obrazovanje dobiju na Ekonomskom fakultetu, odnosno oni više neće biti primorani nakon završenog dvogodišnjeg studija upisivati privatne poslovne škole – rekao je Lazibat.

Nastava će se izvoditi u četiri predavaone, prostor ima oko 900 kvadrata, a u adaptaciju bivšeg vojnog hangara i opremanje prostorije utrošeno je nešto manje od pet milijuna kuna. Pola tog iznosa financirano je kreditom Sveučilišta u Zagrebu, dok je drugu polovicu Ekonomski fakultet platio iz vlastitih sredstava.

Uz rektora Bjeliša, prorektore, dekane, prodekane i bivše rektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti je, kao izaslanik predsjednika Republike, nazočio njegov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota, Hrvatsku akademiju znanosti u umjetnosti (HAZU) predstavljao je njezin predsjednik Zvonko Kusić, a Grad Zagreb Biserka Buconjić, zamjenica pročelnika gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i šport.U skladu s novim protokolom svečanih promocija doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu koji se primjenjuje zadnje tri godine, novopromovirani doktori znanosti bili su odjeveni u svečane odore (toge) i akademske kape, a simbolično su u to visoko akademsko zvanje ušli prebacivanjem kičanke (cofleka) na kapama s lijeve na desnu stranu.Promocija je završila intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur.Na poslijepodnevnoj svečanoj dodjeli diploma i doktorskih medalja, u 14 sati također u HNK-u, bit će promovirana 187 doktora znanosti, a kako je najavljeno, promociji će biti nazočan ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Radovan Fuchs.