U  okolnostima u kojima živi naša zemlja, u svojevrsnom stanju pripravnosti za „grčki scenarij“, prilično je hrabro dati obećanje da neće biti otpuštanja u javnom sektoru i to u vremenu kad se dnevno iz privatnog sektora na burzu rada prijavljuje skoro tisuću radnika.

Bezuvjetna prilagodba

Obećati kako se neće dirati u stečena prava zaposlenih u javnom sektoru, pa tako niti u prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, je vrlo hrabro, a sa stanovišta ekonomske logike, naročito u neizvjesnosti i nesigurnosti cijelog svijeta, neodrživo. Prava je poruka svima u ovoj zemlji da će se prava, pa tako i radna mjesta u javnom sektoru, prilagođavati stanju i gospodarskoj situaciji u zemlji, te bezuvjetno prilagoditi poslovnim potrebama i funkcijama javne vlasti, uz nužno povećanje efikasnosti i učinkovitosti. Sve ostalo pomalo upućuje na političku neodlučnost kojoj smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina, a posebno u ovih tri i pol krizne godine.

Razgovor o Zakonu o radu treba uvijek biti predmet rasprave Vlade, sindikata i poslodavaca. Kad se iz tih razgovora isključi bilo koji sudionik, otvara se prostor za nerazumijevanje i otpore. Razgovor o pravima iz rada, nikako ne smije biti samo predmet pogađanja Vlade s poslodavcima, ali niti sa sindikatima, posebno ne sa sindikatima koji dominiraju u javnom sektoru.

Hrvatskoj udruzi poslodavaca prirodnim se čini da je u vremenu krize potrebno prije svega razmišljati kako potaknuti gospodarstvo na novo zapošljavanje, na prilagođavanje novim okolnostima, i tu smatramo da ne postoji tema niti Zakon koji ne bi trebalo analizirati i ako treba promijeniti, ako može doprinjeti pozitivnom pomaku i boljitku.

Potaknuti dijalog

Jer, sigurnost radnog mjesta ništa ne znači ako nema posla. Upravo zato HUP potiče dijalog sva tri socijalna partnera jer nema rješenja bez razgovora i odgovornog odnosa svih sudionika. U tim razgovorima poslodavci okupljeni u HUP-u nisu, niti žele zagovarati nikakve ultimativne i maksimalističke zahtjeve, već poticati na pronalaženje održivih i optimalnih rješenja, koje će pomoći gospodarstvu da preživi, da se sačuvaju radna mjesta, te da svjesni teške socijalne i gospodarske situacije, učine sve da se povećaju izgledi stotinama tisuća nezaposlenih da pronađu posao.

Jučerašnji razgovor između sindikata i Vlade, te obećanje Premijera da se, kao rezultat sastanka, neće mijenjati Zakon o radu na žalost nije bio doprinos u tom smjeru, već više pokušaj umirivanja sinidikalnih čelnika, posebno iz javnog sektora, koji su  uznemireni najavom uvođenja reda u javnoj potrošnji. Najavljeno smanjenje proračuna je dobar znak da se stvari kreću u dobrom smjeru i HUP će podržati svaku mjeru koja će dodatno rasteretiti gospodarstvo, odnosno direktno povećati konkurentnost.

Hrvatska nema drugog rješenja nego pronaći način rasta gospodarstva, jer to je jedini način kako ćemo povećati zaposlenost, povećati plaće, socijalna davanja i izaći iz krize, navodi se u priopćenju.

“Pitam se zašto ljudi ne shvaćaju da je mladima emigracija postala jedini izlaz iz ove muke. Kažu da smo nesposobni naći posao i snaći se. A kako da se to mi ‘snađemo’? Ne možemo više govoriti o izboru, već o preživljavanju”, kaže djevojka čije je pismo dirnulo mnoge, a kojim je odlučila reći zbogom Hrvatskoj.

Priča mlade profesorice: U Hrvatskoj ću umrijeti u bijedi i siromaštvu, odlazim! objavljena na mnogim portalima nije prolazna priča o nezaposlenosti, Hrvatska je druga po nezaposlenosti mladih u Europi. Više nezaposlenih mladih ljudi od Hrvatske ima jedino Španjolska, na trećem je mjestu Grčka, no mnoge su države od početka globalne krize imale još veći rast nezaposlenosti mladih, primjerice Latvija i Irska.

Bez radnog iskustva mladi ne mogu naći posao, a istovremeno nemaju gdje steći takvo iskustvo

Broj nezaposlenih mladih najmanji je u Nizozemskoj, a zanimljivo je da je Njemačka jedina država koja je smanjila nezaposlenost mladih. Od novih članica EU najmanje nezaposlenih mladih ima Češka, koja je ispod europskog prosjeka.

U Hrvatskoj na visoku stopu nezaposlenosti negativno utječe previsoka cijena rada jer stručnjaci procjenjuju da bi smanjenje cijene rada za 10 posto potaknulo povećanje zaposlenosti za pet posto.

U dvije godine pozvana sam na samo jedan razgovor, za portira!

„No, odmah su me obavijestili da nisam dobila posao jer ‘oni traže kvalificiranije ljude’. Uvijek nešto ne štima sa mnom: nisam muško, prestara sam, premlada sam, previše sam obrazovana, nisam dovoljno obrazovana, nisam rođena u Zagrebu, imam samo hrvatsku diplomu, a oni traže njemačku ili austrijsku, nemam auto, nisam polagala ispite iz menadžmenta (jer nemam novce za ispit od 5.000 kn), nemam dovoljno radnog iskustva, imam previše radnog iskustva, moje prezime nije poznato nikome iz uprave itd”, napisala je mlada profesorica za portal e-medjimurje.

U Hrvatskoj je prema zadnjim statistikama 315.438 nezaposlenih, ministar Mrsić najavio je novu politiku zapošljavanja.

Rekli bismo veliki zaokret!

Najavio je da će se preustrojem HZZ-a nastojati povećati broj savjetnika za zapošljavanje kojih je sada premalo – na jednog savjetnika dolazi 800 nezaposlenih, a za efikasniju aktivnu politiku zapošljavanja omjer bi trebao biti jedan savjetnik na 300 nezaposlenih.

Znam da ne vjerujete vlastitim očima, ali povećat će se broj savjetnika za zapošljavanje.

Ali, ministar misli ozbiljno riješiti problem.

Ministru je već dosta govoriti o brojkama nezaposlenosti pa je uveo »Statistika on-line«, gdje će svi podaci o kretanju nezaposlenosti i zapošljavanju biti dostupni na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i ažurirat će se dva puta mjesečno.

Razumijem ga, meni je teško pročitati takve brojke, a vjerujem da je njemu još teže izgovarati, i to javno. Iako nije kriv za situaciju, od istine se ne bježi.

Malo toga će pokrenuti s mrtve točke jer i bogati plaču

Jer i u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu  trenutno se govori o kroničnoj nezaposlenosti mladih ljudi i sve većem broju umirovljenika koji postaju ovisni o državnom novcu koji još malo tko ima. Obje kategorije suočene su s perspektivom da ostanu duže vrijeme u sloju društva s daleko najmanjim primanjima i sposobnostima te tako postanu nova rizična skupina društvene i političke nestabilnosti.

A kako je tek kod nas?

Izgleda da nemamo velike šanse ovdje ili „vani“ nekako sve izgleda isto.

Iz Ingre najavljuju da uskoro započinju s aktivnostima na projektu isporuke, montaže i puštanja u probni rad hidromehaničke opreme na brani Tagharist.

Rok realizacije ugovora je 12 mjeseci.

Ingri je to drugi u nizu posao s istim investitorom, a u toj tvrtki, osim poslova na brani Tagharist, očekuju još nekoliko sličnih poslova na kojima bi Ingra iskoristila svoja iskustva i ekspertizu u području hidromehaničke opreme.

Ugovaranjem ovoga posla Ingra nastavlja s provedbom nove strategije koja težište stavlja na povratak na ciljana tradicionalna tržišta i povećanje udjela prihoda iz poslovanja u inozemstvu, navodi se u priopćenju.

Iz Ingre podsjećaju da na alžirskom tržištu uspješno posluju od 1975. godine kada su u toj zemlji otvorili svoj ured.

Daljnji planovi Ingre na tržištu Alžira uključuju realizaciju hidroenergetskih projekata i projekata niskogradnje te obnovu i izgradnju luka i marina, zaključuje se u priopćenju.

HINA

No, anketirajući menadžere doznajemo da, unatoč podršci Vladinim mjerama, očekuju mnogo više i nadaju se da je ovo tek početak. “Mjere pozdravljam, no one su samo korak u nužnom rasterećenju gospodarstva i nisu dostatne za snažnije poticanje oporavka i dugoročno održivog modela rasta i razvoja.

Od Vlade očekujemo pokretanje sveobuhvatnih reformi u javnoj i državnoj upravi, u upravljanju državnim i javnim tvrtkama, u sektoru zdravstva, obrazovanja i pravosuđa”, kaže nam vlasnik Nexe grupe i prvi čovjek HUP-a Ivan Ergović.

Prokuristica Kraša Marica Vidaković također pozdravlja mjere a u toj tvrtki već imaju izračun ušteda zbog smanjenja doprinosa za zdravstveno – blizu tri milijuna kuna.

Više pročitajte na portalu poslovni.hr

Prvi korak je godišnja inventura. Za to vam ne treba financijski stručnjak koji će satima pregledavati vaše dokumente i reći vam ono što već znate. Učinite to sami, kod kuće uz samo par sati pažljivog planiranja. Evo što najprije morate učiniti:

Ciljevi

Inventuru počnite tako da pogledate koje ste si ciljeve zadali početkom prethodne godine, koje ste ostvarili, a koje niste. Odmah utvrdite imate li dovoljno novca u vašim fondovima za crne dane te imate li dovoljno novca za preživljavanje kojeg mjeseca u traženju posla. Ako se planovi lani nisu ostvarivali kako ste planirali vrijeme je za veću discipliniranost i redovita odvajanja za štednju.

Životne promjene

Ako ste dobili dijete, odmah štedite za njegovo obrazovanje. Takvi primjeri su najbolji financijski put ako vam se dogodilo nešto revolucionarno. Ako ste se, pak, oženili, razveli, promijenili posao, preselili ili umirovili vaši se financijski planovi mijenjaju dramatično.

Osiguranje

Zaštitite sebe i svoju imovinu raznim vrstama osiguranja u novoj godini. Kupili ste novi stan ili automobil? Dogradili ste kuću? Vaše dijete je dobilo vozačku dozvolu? Jeste li osigurani od nesreće na radnom mjestu? Početak godine najbolje je vrijeme da si postavite ova pitanja i djelujete preventivno.

Dugovi

Oslobođenje od dugova je kao da ste si dali povišicu. Imat ćete puno više novca za uštedjeti, uložiti i potrošiti ako se riješite dugova po osnovi kreditnih kartica. Da li ste ušli u 2012. bez plana kako se riješiti tih dugovanja?

Ako je odgovor na ovo pitanje potvrdan na portalu Volim-novac.hr možete naći nekolicinu tekstova o tome kako se riješiti dugova i loših kreditnih kartica, koje uz vas trebaju biti samo za hitne slučajeve, a ne i za financiranje svakodnevne potrošnje, što nas vodi do zaključne točke:

Svakodnevna potrošnja

Bacite pogled na sve račune koji tijekom mjeseca dođu u vaš dom: struja, voda, grijanje, odvoz smeća, telefon, tv pretplata, internet i pogledajte ima li mjesta za rezanje troškova i trošite li u skladu sa svojim mogućnostima. Ako je odgovor na to pitanje negativan, što u većini slučajeva jest, vrijeme je za discipliniranu štednju kroz držanja plana koji ste upravo usvojili.

Volim-novac.hr

Rok za prijavu

Rok za prijavu je 15. veljače 2012., a detaljni uvjeti natječaja, popis dokumentacije i prijavni obrazac nalaze se na stranicama Sveučilišta.

O Erasmusu

Potprogram Erasmus je program akademske mobilnosti namijenjen visokom obrazovanju. U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.

Više o Erasmusu na web stranicama Agencije za mobilnost i programe EU

Nema ništa loše da se zaposli netko tko ima dobre vještine, ipak ima dosta razloga zašto poslodavci uistinu ne zapošljavaju starije osobe. Tako oni smatraju da se stariji zaposlenici teže uklapaju, te su manje produktivni.

Tome idu u prilog i istraživanja koja govore da je najviša mentalna sposobnost, snaga i refleksi u kasnim dvadesetima i tridesetima, te nakon toga lagano počinje opadati.

Za starije radnike vlada mišljenje da nisu upoznati s novom tehnologijom, te se smatra da neće slati puno e-mailova i chatati sa svojim kolegama. Često se i događa da radnici nakon pedesete nemaju ni mogućnost napredovanja i povećanje plaće kao mlađi kolege.

Zato je starijim radnicima najpametnije za zadržavanje poslova bilo da ostanu izvan šefove liste za otkaze, te da ruše mišljenje da su manje produktivni i neupoznati s tehnologijom.

Business.hr

Ovo je nastavak priče o mogućnostima zapošljavanja gdje je glavni akter reportaže Aleksandar Bjelobrk, rođeni Riječanin zaposlen u velikoj danskoj IT tvrtki KMD.

Aleksandar Bjelobrk, manager razvoja biznisa, jedan je od tri tisuće zaposlenih u velikoj danskoj IT tvrtki KMD, u odjelu KMD Education. Sama KMD se hvali da iza sebe ima gotovo četiri desetljeća servisiranja potreba danske Vlade, koja je, opet, u svjetskom vrhu e-upravljanja. U odjelu obrazovanja Aleksandar Bjelobrk je zadužen za razvijanje i prezentaciju koncepta digitalne učionice, usklađujući program obrazovne platforme sa specifičnim potrebama i zahtevima nastavničkog osoblja i učenika.

Digitalna učionica pokriva nastavnike, omogućava im razvijanje i razmjenu planova rada za svaki razred ali i individualnih za pojedinog učenika. Ono što je posebno vrijedno jeste da se plan rada prilagođava učeniku a ne zlatnom prosjeku – najbolji neće biti uskraćeni, te što objedinjava veoma različite izvore informacija za učenike, čime se kroz jedan kanal dolazi doslovno do svakog podatka i činjenice potrebnih u procesu učenja.

Snagu danske ekonomije predstavljaju mladi ljudi poput Aleksandra

Vlastima je pak velika i stalna briga kako osigurati adekvatno školovanje za nove izazove i zahtjeve. O ovoj se temu u Hrvatskoj čuje malo, jedini koji je u zadnje vrijeme prigovarao neadekvatnom obrazovnom profilu bio je predsjednik HGK Nadan Vidišević, na okruglom stolu o referedumu za EU.

Danska je ekonomija prije desetljeća bila zelene šest, a sada već deset posto, ekonomija najviše traži stručne ljude u srednjem i višem obrazovanju te vrhunske stručnjake. Polazi se od toga da će inovacije nositi razvoj ali i sumnje da je već danas otkriveno niti jedno značajno tehničko rješenje za razdoblje oko sredine stoljeća.

Ovako razmišljaju napredne zemlje, gledajući u ( poslovnu) budućnost. I s pogledom na onih milijun plus mladih Kineza na školovanju na svjetskim vodećim fakultetima.

Mlade se snage u ovoj potrazi za boljim solucijama ponašaju kao domaća kampanja ušteda: uspjeh je u pomacima u velikim brojkama.

A kako se razmišlja na sjevernim stranama govori jedna računica, «Neki kažu da je dobro da ćemo u ovoj godini ostvariti ekonomski rast od jedan posto, to naravno nije recesija ali je takav rast apsolutno nedovoljan za otvaranje novih radnih mjesta», misli profesor makroekonomije Škole za ekonomiju i upravljanje Sveučilišta u Aarhusu Torben M. Andersen.

Privredni vjesnik

Savršeno pragmatičan pristup.

Radi toga Danska, zemlja s najviše izuzeća od aplikacije zajedničke pravne stečevine EU, razmatra da referendumom svoj famozni opt-out, isključivanje, zamijeni s opt-in, mogućnošću uključivanja tamo gdje im integracija stvara veću korist od štete stvorene držanjem po strani. Političari pa i guverner Narodne banke će stoga bez problema preko usana prebaciti i izjavu o mogućnosti prihvaćanja eura i to sred krize koja, po mnogima nezasluženo, drma zajedničku valutu.

Mnoge će odgovore tražiti za potrebe vlastite privrede i usput ih proslijediti ostatku. Namjeravaju stići do korijena europskih problema, odgovoriti zašto su zemlje u dugovima, spriječiti novu krizu i učiniti sve kako bi političari u članicama zajednice konačno preuzeli dogovornost za nacionalne proračune. Podsjećanja radi, to je i onaj «six pack» kojega su tako rado povlačili hrvatski euroskeptici, pojma nemajući o čemu pričaju. Sve su ovo usklađene odluke, Danska je uzela u zadatak uvjeriti se da slova s papira prelaze u realizaciju.

Oni mrze riječi i pogotovo fraze, interesiraju ih rezultati.

Pametna štedljivost

Veliko je pitanje kako uskladiti mjere stezanja remena i potrebe rasta, «pametna štedljivost» je odgovor – u balansiranju jedne i druge strane. »U ovim vremenima ne možemo tražiti više nego bolje», kazati će Bjarne Corydon, ministar financija na račun idućeg srednjoročnog proračuna EU. Danci žele raspravu o budžetu 2014 – 2020. dovesti do što više razine usklađenih stavova, mada je neće dovršiti i nadaju se da će sve biti složeno do kraja godine.

Što je vjerojatno optimistično očekivanje obzirom na volju pojedinih država da ustraju u tjeranju vode na svoj mlin, ma što bilo. Naglasak u njihovom viđenju raspodjele proračunskih para u EU je više novca za istraživanje, inovacije, obrazovanje – na uštrb izdvajanja za regionaolni razvoj, koheziju ili poljoprivredu, na primjer.

Iako visokorazvijena zemlja s titulom jedne od najbogatijih (i najskupljih i najoporezovanijih ) u EU, Danci žele unijeti svježine u svoju politiku razvoja. Razvoj je stalna tema na tapetu. Nikad se ne staje. Fleksibilnost na tržištu rada je već legendarna. U principu, ljudi lako dobivaju ali i gube posao no trećina s otkazima nađe novi posao u roku do tri mjeseca, ne duže.

Računa se da godišnje u Danskoj promijeni radno mjesto oko 700 tisuća ljudi – a Danska je zemlja s pet i pol milijuna stanovnika!

Razvijen je sustav doškolovanja, a cjeloživotno školovanje je stil rada i življenja. Ole Sohn, ministar za biznise i rast ( zanimljiv i rječit naziv ministarstva!) kao jednu od mjera potpore razvoju biznisa vidi izmjene u sustavu javnih nabava koji će biti u potpunosti kompjuteriziran i dostupan svim zainetersiranima, uz jednostavnije uvjete i pravila. Naglasak se stavlja na inovativne tvrtke i one koje žele gurati zelenu ekonomiju. U zelenome je budućnost, uvjeravaju Sjevernjaci kroz vlastita isksutva.

Danskoj je uspjelo kombinacijom mjera štednje i novih tehnologija zauzdati potrošnju električne energije iako su apetiti narasli 40 posto. Racionalnost je pokrila razlike između proizvodnje i potreba. «Za razliku od Amerikanaca koji ne štede», komentira ministrica okoliša Ida Auken. Štedi se svugdje, ponekad maštovito: Kopenhagen je zaista rasvijetljen grad, nema mračnih kutaka no svjetlo nije velegradski blještavo. Uobičajena su oprema stambenih prostora svjetla koja se gase čim nikoga nema u prostoriji i to je sustav u upotrebi od službene rezidencije premijerke do toaleta u dobrom dijelu kopenhagenskih kafića.

Privredni vjesnik

S rastom zaposlenja od jedan posto godišnje mala i srednja poduzeća potukla su velike kompanije, koje su zabilježile rast od 0,5 posto. Očiglednu iznimku predstavlja sektor trgovine, u kojem je zaposlenost u rangu malih i srednjih poduzeća rasla 0,7 posto godišnje, dok je u rangu velikih poduzeća ostvarila rast od 2,2 posto.

U rangu srednjih i malih poduzeća mikro poduzeća (koja imaju manje od 10 zaposlenih) s udjelom od 58 posto ukupnog postotka neto zaposlenja zaslužna su za najviše otvorenih radnih mjesta u poslovnoj ekonomiji. Zanimljivo je da su nove firme (mlađe od pet godina) odgovorne za “zapanjujuću” većinu novootvorenih radnih mjesta. Nova poduzeća koja operiraju unutar poslovnih usluga stvaraju više od četvrtine (27 posto) novih radnih mjesta, dok nove firme koje se bave transportom i komunikacijama otvaraju najmanje radnih mjesta (6 posto).

Tajani: Mala poduzeća glavni generatori novih radnih mjesta

Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije zadužen za poduzetnišvo i industriju, izjavio je kako u ovim kritičnim vremenima za europsku ekonomiju vidimo da mala poduzeća potvrđuju svoju ulogu kao glavni generatori novih radnih mjesta. “Njihov značajan udio u kreiranju novih radnih mjesta podvlači njihov veći no ikad ekonomski značaj i potrebu da ih se podržava na svim razinama. Mali i srednji poduzetnici očito su ključ ponovne uspostave ekonomskog rasta”, kazao je.

Prema rezultatima istraživanja ekonomska je kriza ostavila svoj trag na svim poduzetnicima, bez obzira bili mali ili veliki. Mikro firme pokazale su se kao posebno ranjive. Broj radnih mjesta u sektoru malih i srednjih poduzeća se u prosjeku smanjuje 2,4 posto godišnje, što je rezultat krize koja je eskalirala 2009. i 2010. godine. U sektoru velikih poduzeća smanjenje je nešto manje, 0,95 posto godišnje.

Poslovni.hr