Poziv na navedeni broj s fiksnog telefona ne može se ostvariti. Ukoliko isto pokušate s mobitela, javlja se automat s porukom – POZIV JE ZABRANJEN ZA POJEDINI BROJ. Zašto se zabranjuje poziv s mobitela?! I zašto pozivi s fiksnog telefona pucaju, veza se ne uspostavlja ili je linija zauzeta – dva dana za redom?

“Obavijestit ćemo nadređene”

Kontaktirati smo Područni ured u Zagrebu za dodatne informacije. Na telefon nam se javio muškarac, koji je nimalo ljubazno zaključio kako smo vjerojatno nešto krivo utipkali jer je on uvjeren „kako broj najnormalnije radi.“

Postoji 334.378 građana koji bi bili ljubazniji od navedenog gospodina a sada su na burzi rada – što znači 334.378 razloga zašto se osoba kojoj je jedini posao biti servis građana prema istim građanima mora ponašati pristojno.

Nakon što smo još nekoliko puta neuspješno pokušali nazvati broj Porezne uprave namijenjen građanima, ponovno smo nazvali Područni ured u Zagrebu. Drugi puta javila nam se gospođa koja nas je uputila na broj telefona „voditelja info službe“.

Na broju koji smo dobili zateklo nas je pitanje „kakvog voditelja info službe?!“ Gospođa koja se javila za tu funkciju kao da nikada nije čula. Dodala je kako „ima stranke te nema vremena za razgovor“. Nakon informacije da razgovara s medijima predomislila se – našla je vremena bez obzira na „stranku“ te obećala kako će o svemu obavijestiti nadređene. To je njen posao. Naš je posao o bezobrazluku i neradu onih koje svi zajedno plaćamo obavijestiti građane. Vidjet ćemo čija će „obavijest“ prije stići do cilja.

Porezne prijave moraju se predati do 28. veljače, datum koji pada na nedjelju. Tako da je krajnji datum predaje 1. ožujka, u ponedjeljak.

OIB i “harač” kao novosti

Za prijavu će vam prvi puta trebati osobni identifikacijski broj (OIB). Također često spominjani “harač” ne utječe na obračun poreza građana, jer se radi o posebnom nametu. Što nam sve ulazi u maksimalnih 12.000 kuna koje možemo dobiti nakon dobrovoljne godišnje prijave poreza?

Dopunsko zdravstveno osiguranje
Pregledi kod privatnog liječnika (račun mora biti izdan na vaše ime i prezime)
Adaptacija, preuređenje nekretnine
Kamate za stambene kredite
Uzdržavani članovi obitelji i djeca
Invalidnost

Porezna prijava može biti obavezna ili neobavezna. Razlike između obaveznih i neobaveznih prijava možete pročitati ovdje.

Važno za znati!

Na žalost postoji znatan broj kompanija koje vam redovito daju na potpis obračun plaće, na kojem piše kako uredno podmiruju doprinose. Problem nastaje kada vam iz porezne uprave jave kako to baš i nije tako.

Bitno je znati – davanja iz bruto plaće vaša su obveza, bez obzira što ju za vas ispunjava firma za koju radite! Zato je važno biti siguran kako obveze koje poslodavac mora platiti državi stvarno i jesu podmirene, kako biste izbjegli moguća natezanja i komplikacije kada se prijave već predaju.

- Smanjenje porezne osnovice (koristeći razne olakšice kao npr. – privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje, životno osiguranje).
- Neiskorišteni osobni odbici u toku godine.
- Izravnavanje poreznog opterećenja ako plaće nisu ravnomjerno primljene.
- Iskorištavanje povećanih osobnih odbitaka na područjima od posebne državne skrbi.

Slovo zakona

Odredbama čl.39 i 40. Zakona o poreznu na dohodak i odredbama čl.85. i 86. Pravilnika o porezu na dohodak određeno je tko je obvezan podnijeti poreznu prijavu, a tko ne podliježe toj obvezi. U tim odredbama kriju se i određene „zamke”. Ovo su neke od najčešćih zabluda:

1. Svi zaposleni građani obvezni su podnijeti poreznu prijavu. Zakon kaže da ako građanin prima dohodak od nesamostalnog rada kod jednog poslodavca, a nema vlastitih interesa za predaju porezne prijave (povrat poreza), istu nije obvezan predati.

2. Primam drugi dohodak pa sam obvezan predati poreznu prijavu. Ako uz nesamostalni rad kod jednog ili više poslodavaca (ali ne istodobno!) građanin ostvaruje i drugi dohodak, a nema vlastitog interesa za predaju prijave, istu nije obvezan predati. Akontacija plaćenog poreza smatra se konačnom. Vrlo često se događa da predajom porezne prijave za građana nastane dodatna porezna obveza jer se u prijavu moraju onda unijeti svi dohoci.

3. Svi mogu iskoristiti porezne olakšice i vratiti porez . Da bi ostvarili povrat poreza svaki građanin mora imati dovoljno uplaćenog poreza da bi uopće mogao iskoristiti olakšice.

4. I roditelj i zaposleno dijete mogu u istoj godini tražiti povrat poreza. Ukoliko roditelj koristi olakšicu za dijete, a dijete se u toku godine zaposli, bilo bi korisno konzultirati stručnu osobu da izračuna koliko je oportuno da dijete traži povrat poreza. U ovakvim slučajevima može se dogoditi da obveza poreza za roditelja bude veća od povrata poreza koji može ostvariti dijete.

5. Studentska primanja ne utječu na poreznu obvezu. Studenti oprez. Ako unutar jedne godine ostvarite primitak veći od 10.800 kuna Vaš roditelj gubi pravo na korištenje olakšice na dijete. To može rezultirati značajnom dodatnom poreznom obvezom.

6. Svejedno je koju poreznu olakšicu koristite? Zdravstvene usluge, kamate na stambeni kredit ili možda životno osiguranje? Ako zbroj Vašim potencijalnih olakšica iznosi više od 12.000 kuna imajte na umu da olakšicu za životno osiguranje koristite posljednju. Razlog tome je što trenutno dobivate povrat poreza, ali pri isplati police životnog osiguranja plaćate 15% poreza ako ste policu koristili kao poreznu olakšicu. S druge strane izdaci za zdravstvene usluge i stanovanje nisu sredstva na koja se naknadno obračunava porez.

Bez obzira što svatko ima mogućnost smanjiti poreznu osnovicu do 12.000,00 kuna, prije podnošenja porezne prijave provjerite da li je to u Vašem najboljem interesu.

Porezne stope

Na ostale iznose primjenjuju se četiri porezne stope

15 posto – do 43.200 kuna
25 posto – 43.200 do 108.000 kuna
35 posto – 108.000 do 302.400 kuna
45 posto svi iznosi iznad 302.400 kuna

Neoporezivi dio povećava se faktorima (koeficijentima) pa tako osobni odbitak poreznog obveznika utvrđuje kao zbroj osnovnog osobnog odbitka poreznog obveznika i osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje (ukoliko osiguranik nije drugačije osiguran) osobni odbitak za zdravstvene usluge, odbitak za stambene potrebe te odbitak na dana darovanja.

Objašnjenja pojmova

Maksimalna ukupna porezna olakšica ostala je ista kao i prošlih godina i iznosi 12.000 kuna. U taj iznos ulaze uplaćene premije dopunskog i zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog fonda, zdravstvenih usluga te adaptacije stana.

Pod uzdržavanim članovima obitelji Zakon smatra osobe čiji dohodak ne prelazi 10.800 kuna na godišnjoj razini.

Važno za znati – Višak osobnog odbitka je razlika između godišnjeg osobnog odbitka i godišnje porezne prijave. Tako se osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka može iskoristiti samo do visine ostvarenog dohotka, a eventualni višak se ne može prenijeti u 2010 godinu.

Godišnju poreznu prijavu poreza niste obvezni podnijeti ako ispunjavate sljedeće propisane uvjete:

- Plaću ili mirovinu možete primati od samo jednoga poslodavca iz Hrvatske u isto vrijeme. Moguće je primati više od jednog dohotka od nesamostalnog rada, ali ne istodobno.
- Ukoliko ostvarujete dohodak od kapitala ili od osiguranja.
- Ukoliko ostvarujete dohodak od imovine (primjerice renta) ili različitih imovinskih prava koji se NE utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga.

Tko obavezno predaje poreznu prijavu?

- Obavezno predajete poreznu prijavu ukoliko ste plaću ili mirovinu dobivali istodobno od dva ili više poslodavaca u Hrvatskoj.
- Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti također ima obavezu predaje porezne prijave. U tu skupinu spadaju obrtnici, poljoprivrednici te slobodne profesije.
- Fizičke osobe sa stalnim boravištem u Hrvatskoj koji dohodak stječu iz inozemstva.
- Obvezna predaja porezne prijave može doći po nalogu Porezne uprave. Obično se radi o pogrešnim uplatama, ili izostanku istih. U tom slučaju Porezna uprava naknadno traži plaćanje poreza na dohodak.
- Obavezna predaja porezne prijave vrijedi za porezne obveznike koji sami nisu obračunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. (ili za njih to nije napravio poslodavac)

U poreznoj prijavi obvezno je podnijeti godišnju poreznu prijavu te iskazati ukupno ostvareni dohodak.

Odustanak od porezne prijave

Ako ste predali poreznu prijavu, a iz bilo kojeg razloga se predomislite (nakon konzultacije sa financijskim stručnjacima i sl) od podnesene prijave možete odustati. Propisani rok u kojem se odustajanje priznaje jest 30 dana, ukoliko se posebnim propisom ne uredi drugačije.