Slobodna zanimanja i obrti

Piše: Petra Krakan

U Zagrebu je otvoren Markov sajam, Festival starih zanata u organizaciji Kraljeva ulice. Građani Zagreba moći će od 21. do 24. svibnja uživati u proizvodima 120 obrtnika iz Zagrebačke županije, a susrest će se i s kostimiranim vitezovima, kovačima, alkemičarima i renesansnim glazbenicima iz Koprivnice. Osim turističkih aspektata te manifestacije, istražili smo i ekonomske, koji su možda i bitniji obrtnicima u ovim teškim vremenima.

Već četiri godine u Koprivnici se održava renesansni festival te se zahvaljujući suradnji turističkih zajednica ta manifestacija doselila i u Zagreb.

Predstavljeni stari zanati

Svijeće se tvornički izrađuju na traci, za nekoliko lipa po komadu. Na sajmu gledali smo tradicionalnu izvedbu.

- U velikom drvenom kotlu nalazi se vosak kojim se polijeva fitilj koji visi s obruča. Vosak se tako hvata za fitilj i oblikuje se svijeća. To su nekada radili naši djedovi, a danas to radimo samo u ovakvim prilikama, uglavnom za turiste. Više nitko ne izrađuje svijeće na tradicionalan način, svi ih sada izrađuju strojno – kaže Berislav Vrban iz tvrtke „Zdenkini medenjaki”, koja se bave proizvodnjom licitarskih srca, lampaša i ostalih tradicionalnih proizvoda.

Logožare od rogoza i broševe od kukuruza na tradicionalan način izrađivala je Marjana Abran iz Koprivnice.

- Prvo je žetva rogoza u srpnju u mulju, u bari. Potom se suši, kala, izrađuju ručke i onda se tka. Jedan takav logožar izrađuje se po šest-sedam sati, a njegova trajnost iznosi i do osam godina. To je ekološki, 100 posto prirodni materijal i proizvod – ističe Abranova.

Turisti najbolji kupci

Na Trgu bana Jelačića mogu se zateći srednjovjekovni paževi, borbe vitezova, majstori koji izrađuju novčiće i nakit te velika ponuda tradicionalnih jela i pića.

Ivan Grošek, obrtnik iz Koprivnice, bavi se proizvodnjom kupinova vina. Prema njegovu mišljenju, danas je lakše biti obrtnik jer se prije sve izrađivalo ručno, što je dugo trajalo i bilo kompliciranije nego danas. Sajam mu mnogo pomaže u promidžbi proizvoda, a ističe kako su turisti ipak najbolji kupci.

Gospodin Funtek, također iz Koprivnice, bavi se limarijom, no dio programa prilagođen je tom srednjovjekovnom festivalu.

- Danas je proizvodnja mnogo složenija, a i obrtnicima nije lako. Veća je konkurencija i teže je doći do tržišta. Proizvodi koje danas predstavljamo služe kao suveniri, ne mogu baš reći da imaju konkretnu uporabnu funkciju. To radimo iz ljubavi i nostalgije za ručnim radom jer se proizvodnja na tradicionalan način više ne isplati – kaže Funtek.

Dobrodošla promidžba

Promidžba proizvoda na takvim festivalima, slažu se svi izlagači, i te kako pomaže. Neki čak većinu svojih proizvoda upravo i prodaju na takvim manifestacijama, kao što je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Orešković iz Varaždina, koje se bavi proizvodnjom i preradom lavande.

- Imamo ekološku proizvodnju, ali ona je ipak modernija nego što je nekada bila. Ne mogu reći da je moderna proizvodnja isplativija od tradicionalnije, sve je to tu negdje – ističe Orešković.

Moda, profit ili pak želja za očuvanjem tradicije – sve su to motivi proizvođača i izlagača na Festivalu starih zanata, ali u svakom slučaju, dobar, kvalitetan, ekološki i izvorno hrvatski proizvod uvijek će biti prepoznat i tražen.

Tagovi: festival starih zanata, markov sajam, zagreb

Pošalji članak:

3988Nema komentarahttp%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2Fslobodna-zanimanja-i-obrti%2Fold-school-business-tako-su-to-radili-nasi-stari%2FOld+school+business+-+tako+su+to+radili+na%C5%A1i+stari2009-05-21+14%3A24%3A58Ivan+Jozi%C4%87http%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2F%3Fp%3D3988