Građevinski poduzetnici kao izvođači radove obavljaju na temelju ugovora o građenju. Također, ugovorom o građenju mogu ugovoriti i rekonstrukcije te popravke na građevinskim objektima. U građevinskoj djelatnosti uobičajeno je da se obavljeni radovi obračunavaju privremenim obračunima, tzv. obračunskim situacijama, gdje su specificirane vrijednosti obavljenih radova. Takvim obračunskim situacijama dobivamo i informacije o ugovorenim te preostalim radovima.
Kako to izgleda u praksi
Veliki građevinski poduzetnici koji obavljaju poslove građenja u računovodstvenim postupcima primjenjuju MRS 11 – Ugovori o izgradnji i MRS 2 – Zalihe. Mali i srednji poduzetnici primjenjuju HSFI 15 – Prihodi , HSFI 16 – Rashodi i HSFI 10 – Zalihe.
Prema MRS-u 2 kao i prema HSFI-u 10, investitori koji grade nekretnine za tržište evidentiraju gradnju nekretnina u okviru kratkotrajne imovine, i to kao proizvodnju u tijeku do trenutka prijenosa na zalihe. U tim slučajevima prihode evidentiramo u trenutku isporuke cijele nekretnine kupcu ili dijela nekretnine.
Investitori koji grade nekretninu za svoju osnovnu djelatnost evidentiraju gradnju u okviru dugotrajne imovine na računu investicija u tijeku, a nakon završetka gradnje investicije u tijeku prenose je na račun dugotrajne imovine.
Kada je riječ o usluzi građenja ili popravaka na temelju ugovora o gradnji koje izvodi za investitora, izvedene radove potrebno je fakturirati nakon isteka obračunskog razdoblja na temelju obračunske situacije (fakture) koju ovjerava nadzorni inženjer. Prema Zakonu o građenju, nadzornog inženjera određuje investitor. Obračunska situacija koju potpisuje nadzorni inženjer ujedno potvrđuje da su radovi koji su fakturirani i izvršeni.
Priznavanje prihoda i rashoda kod uslužnih građevinskih poduzetnika
Na datum bilance potrebno je utvrditi stupanj izgrađenosti objekta i izvršiti obračun prihoda. Postoji nekoliko mogućnosti na temelju kojih se može utvrditi stupanj dovršenosti objekta. Jedna je učiniti to prema udjelu troškova iz ugovora nastalih do određenog datuma, pregledom obavljenih radova ili fizičkom proporcijom dovršenih radova.
Ako nije moguće pouzdano procijeniti stupanj dovršenosti prema zahtjevima MRS-a 11 i HSFI-ja 15, prihode treba iskazati u visini nastalih troškova za koje je sigurno da će biti nadoknađeni, a troškove priznajemo kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Takvi slučajevi česti su u početnim fazama gradnje te iz tih razloga prihode priznajemo samo do visine nastalih rashoda.
Nastanak obveze plaćanja PDV-a
Nastanak obveze plaćanja PDV-a ovisi, između ostalog, i o tome postoji li obveza angažiranja nadzornog inženjera ili ne. Porezna obveza PDV-a u slučaju kada izvedene radove mora ovjeriti nadzorni inženjer nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija. To je odnedavno definirano novim pravilnikom o PDV-u koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine. Pravilnikom je također jasno definirano kako postupiti u slučaju kada nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju. U takvim slučajevima obveza PDV-a nastaje najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.
Primjer iz prakse
Poduzetnik je mjesečni obveznik PDV-a, izvršio je ugovorene radove i ispostavio 15. kolovoza situaciju investitoru. Investitor potpisuje obračunsku situaciju tek 10. studenog. Za poduzetnika obveza PDV-a nastaje na temelju neovjerene situacije, i to najkasnije u obračunskom razdoblju koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena situacija. U ovom slučaju obveza nastaje u rujnu. Potpis na situaciji važniji je naručitelju budući da se prema pravilniku o PDV-u u graditeljskoj djelatnosti pretporez može odbiti tek u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija.
U slučaju kada obračunsku situaciju nije nužno ovjeriti, obveza PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je situacija ispostavljena. U ovom primjeru obveza nastaje u kolovozu, kada je situacija ispostavljena.
