Izdvojeno

Piše: Filip Jelić

Obveza je svakog poslodavca jednom godišnje napraviti popis ukupne imovine i obveza tvrtke. Najčešće se to radi na kraju poslovne godine. Doznajte kako to učiniti i zašto su nam takvi popisi važni, interno ali i kao zakonska obveza...

Obveza provođenja popisa uređena je dvama propisima, Zakonom o računovodstvu te Općim poreznim zakonom. U tom smislu obveza je tvrtke utvrditi stvarno stanje imovine i obveza, ali je važno istaknuti da takvim popisom dolazimo i do evidencije inventurnih razlika, to jest viškove i manjkove, što nam pomaže kako bismo uskladili knjigovodstvo tvrtke. Tako ćemo osigurati da informacije o imovini, obvezama i kapitalu iz bilance te rezultati poslovanja prikazani u računu dobitka i gubitka budu iskazani u realnim vrijednostima.

Važnost i svrha popisa

Na temelju takvih fer i istinitih financijskih izvještaja menadžment, dioničari i članovi društva mogu donositi odgovarajuće poslovne odluke. Predmet je popisa sva imovina kao i obveze, popis je obvezan za sve poduzetnike, a nakon provedenog popisa popisno povjerenstvo obvezno je izraditi elaborat o obavljenom popisu, odnosno izvijestiti upravu društva o utvrđenim popisnim razlikama i dati prijedloge za njihovo evidentiranje u knjigovodstvu.

Podsjećamo vas da su inventurne liste ujedno i knjigovodstvene isprave. Postupak popisivanja imovine bilo bi dobro obaviti stvarnim fizičkim brojanjem, a ne samo preslikom evidencije iz računalnog sustava tvrtke, naravno ako je to moguće. To posebno vrijedi za zalihe i inventar, kod kojih su i moguće najčešće pogreške, tj. razlike. Na temelju elaborata o popisu imovine i obveza uprava društva odlučuje kako postupiti s popisnim razlikama.

Pri popisivanju imovine u praksi manjkovi su mnogo češći od viškova. Takvi manjkovi u određenim slučajevima mogu biti oporezivi ili pak neoporezivi. Osnovnu podjelu možemo prikazati na sljedeći način:

Neoporezivi manjkovi

• Manjkovi nastali zbog kala, rastepa, kvara i loma,a najviše do visine utvrđene odlukom HGK i HOK-a

• Manjkovi nastali djelovanjem više sile (poplava, požar, potres i sl.)

• Manjkovi zbog provalne krađe do visine utvrđene očevidnikom mjerodavnog tijela za procjenu štete

• Tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje (sukladno normativima)

• Manjkovi dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, ali samo uz nazočnost ovlaštenog službenika

Oporezivi manjkovi

• Manjkovi na teret društva – prekomjerni ali objektivni, sukladno odluci ne postoji odgovornost zaposlenika; u tom slučaju potrebno je obračunati PDV i povećati poreznu osnovicu poreza na dobit

• Manjak na teret odgovorne osobe – uprava društva utvrdila je odgovornost zaposlenika i donijela odluku da štetu nadoknadi zaposlenik. Za utvrđeni manjak ispostavlja se obračun ili račun koji nadoknađuje zaposlenik. Ta vrsta manjka po obračunskom sadržaju najsličnija je prodaji

• Manjak po osnovi nesamostalnog rada – uređen je kroz čl.15.st.4.Pravilnika o porezu na dohodak; primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za te manjkove ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Utvrđeni manjak uvećavamo za porez na dodanu vrijednost i smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada i u tom se slučaju pripisuje radniku koji je obvezan donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a nije to učinio. Vrlo je važno u takvom slučaju donijeti i odluku o odgovornoj osobi.

Tagovi: godišnja inventura, inventura, neoporezivi manjkovi, oporezivi manjkovi, Računovodstvo

Pošalji članak:

37290Nema komentarahttp%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2Fracunovodstvo-i-porezi%2Fgodisnja-inventura-i-utvrdivanje-manjkova%2FGodi%C5%A1nja+inventura+i+utvr%C4%91ivanje+manjkova2010-12-16+11%3A45%3A52Ivan+Jozi%C4%87http%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2F%3Fp%3D37290