Što je mobing?
Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu.
Mobing se obično pokazuje kroz verbalno vrijeđanje, zastrašivanje, degradiranje, ponižavanje, a rjeđe fizički kontakt. Naziv dolazi od engleskog glagola « to mob» što znači nasrnuti i imenice «mob» što znači gomila, puk.
Postoje dvije vrste mobinga
1) Horizontalni koji se odvija između radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji
2) Okomiti koji se odvija između pretpostavljenog i jednog ili više podređenih radnika.
Mobing često nastaje iz sukoba među suradnicima kojima započinju loši međusobni odnosi. Izvorni sukob se zaboravlja, a netrpeljivost ostaje.
Potisnuta agresija pretvara se u teroriziranje i žrtva se počinje osjećati manje vrijednom, gubi svoje dostojanstvo. Dolazi do samookrivljavanja žrtve i osamljenosti. Žrtve najčešće ne pričaju što se dešava jer se srame i boje se da im drugi ne bi vjerovali.
Žrtva postaje dežurni krivac za sve propuste i neuspjehe.
Kod žrtve se pojavljuje psihosomatski i depresivni poremećaj, sindrom izgaranja na poslu.
Nakon višegodišnjeg teroriziranja obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštaju posao.
Primjeri mobinga
Idealne žrtve su odgovorne, motivirane osobe, savjesne i osjetljive na priznanje i kritiku, čija reakcija na nepravedno okrivljavanje rezultira povećanim naporom da zadovolji zlostavljača. Žrtva je u dvojbi da li je dobro obavila posao.
Mobing se može lako prepoznati, ali je ponekad teško razlučiti dali se radi o strogom i autoritativnom šefu ili je to maltretiranje. Ukoliko ima dileme osoba se treba zapitati da li bi većina ljudi koju poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom.
U radnom okruženju žrtva teško dolazi do riječi, ili je često prekidana.
Postaje objektom zlonamjernih glasina i ogovaranja, često je isključena iz društvenog života na poslu.
Zastrašivanje, podcjenjivanje, omalovažavanje, stalno kritiziranje
Izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova, te davanje samo besmislenih zaduženja ispod kvalifikacijske razine
Stalno mijenjanje uputa za rad i postavljanje nemogućih rokova.
Upotreba prostih i uvredljivih šala
Nezasluženo kažnjavanje i vikanje.
Nadziranje i neuobičajeno pojačana kontrola.
Onemogućavanje izvršavanja radnih obveza, napredovanja, usavršavanja.
Čest primjer je da se radniku odredi radno mjesto daleko od doma i on je prisiljen dati otkaz.
Kako spriječiti mobing?
Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica, te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji, prvenstveno edukacijom
Ako osoba ima osjećaj da je žrtva zlostavljanja na poslu treba zabilježiti vrijeme događaja sa što više detalja, svjedoka.
Žrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odlučno zlostavljaču reći pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom liječniku opće medicine.
Nikad ne vraćati istom mjerom.
Problem mobinga treba spriječiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzeća trebala primjenjivati.
Programi bi trebali jasno navoditi kakvo ponašanje se smatra mobingom i biti primjenjivi na sve osobe vezane uz tvrtku. Bitno je odrediti posljedice za takvo ponašanje i ohrabriti prijavljivanje bilo kakve vrste nasilja. Radniku treba stvoriti sigurnost da neće biti izoliran ili trpjeti zbog prijave takvog ponašanja.
Trebaju se odrediti točne procedure u slučaju zlostavljanja, te osigurati i održati tečajeve kako bi svi bili upoznati sa posljedicama. Nakon donošenja pravilnika i procedura tvrtka bi trebala osigurati nadzor kako bi bila sigurna da se isti provode na propisan način.
