Upravljanje biznisom

Piše: Mreža znanja/Ivan Jozić

Prvo što poduzetnik prije početka obavljanja svoje djelatnosti treba procijeniti, neovisno o tome hoće li osnovati d.o.o. ili obrt, jest je li mu korisno odmah ući u sustav PDV-a dobrovoljno ili pak po sili zakona, tj. u sljedećem poreznom razdoblju (godini) ako u prethodnoj godini (u ovom slučaju u prvoj godini kada je započeta djelatnost) ostvari vrijednost oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga u iznosu većem od 85.000 kuna.

Poslodavac prije donošenja odluke o osnivanju d.o.o.-a ili obrta mora razmotriti sljedeće bitne čimbenike:

- prema ovršnom zakonu, vjerovnik se na temelju ovršnih isprava može namiriti iz obrtnikove ukupne osobne imovine, a ne samo imovine koju je obrtnik unio u obrt, i to je prva ozbiljna razlika između obrta i d.o.o. Članovi d.o.o.-a ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze d.o.o-a

- poduzetnici ne plaćaju mjesečne predujmove poreza na dohodak, a ni porez na dobit sve do prve porezne prijave

- troškovi vođenja knjigovodstva zbog veće složenosti veći su za d.o.o. nego za obrt

- temeljni kapital za d.o.o. iznosi minimalno 20.000 kn, koji se može uložiti i u stvarima (obvezna procjena revizora), ali pri osnivanju u novcu mora biti najmanje 50 posto, a ostalo može biti u stvarima i pravima. Temeljni kapital ne treba smatrati bačenim novcem ili troškom nego racionalnom investicijom i nužnim početnim sredstvima za obavljanje djelatnosti

- troškovi osnivanja obrta nešto su niži od osnivanja d.o.o.-a

- sustav dvojnoga knjigovodstva i financijska izvješća (bilanca, račun dobiti, izvješće o novčanom tijeku i sl.) koji se primjenjuju za d.o.o. pouzdanije prezentira financijski položaj i uspješnost od tzv. jednostavnoga knjigovodstva za obrt, stoga d.o.o. ima prednosti eksternim korisnicima, a osobito kod banaka prilikom podnošenja zahtjeva za kredit

- obrtnik ne može sam sa sobom biti u zajmodavnom, zakupodavnom ili nekom drugom obvezno-pravnom odnosu, a član (osnivač) d.o.o.-a smije biti u obvezno-pravnim odnosima (npr. može davati pozajmice društvu) s d.o.o.-om

- članovi d.o.o.-a mogu neoporezivo ulagati u d.o.o. novac, stvari i prava u neupisani kapital (kapitalne pričuve) koji se ne upisuje u sudski registar kako bi se održala bonitetna bilančna struktura pasive (izvora financiranja) – o ulaganju mora postojati društveni ugovor.

Tagovi: d.o.o., obrt, Obrtnici, Porezi, razlike, Upravljanje biznisom

Pošalji članak:

6064Nema komentarahttp%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2Fpoduzetnici%2Frazlike-izmedu-obrta-i-doo-a-sto-je-bitno-znati%2FRazlike+izme%C4%91u+obrta+i+d.o.o.-a+-+%C5%A1to+je+bitno+znati%3F2009-07-21+07%3A00%3A04Ivan+Jozi%C4%87http%3A%2F%2Fwww.profitiraj.hr%2F%3Fp%3D6064