Mnogi pokleknu čim u pitanje dođu njihovi osobni interesi. Počevši od upisa djece u vrtiće, škole i na fakultete, pa do natječaja za radna mjesta, sklapanje poslova, liječenja i sličnih stvari.
Koliko nas u životu, nije ponudilo ili dalo mito?
Ukoliko nam je ugrožen život nećemo razmišljati jeli protuzakonito doktoru odnijeti poklon. Ukoliko napravimo prometni prekršaj neće nam biti važno da platimo policajcu koju stotinu kuna i sačuvamo vozačku dozvolu. Ako smo ostali bez posla, što je par tisuća kuna u zamjenu za egzistenciju? Jesu li mito pršut, vino, kava i parfem? Je li večera mito?
Kako spriječiti davanje mita? – odgovor leži u svakom od nas
Odredba zakona je da prijavitelj, odnosno u ovom slučaju davalac mita, također odgovara i to gotovo jednako kao i primalac, jer da nema onih koji su voljni platiti mita nebi ni bilo. Kako spriječiti davanje mita? Jeli rješenje u većim plaćama ili pooštravanjem zakonskih kazni za davatelje i primatelje mita? Ili je to postala najnormalnija stvar koju će čovjek napraviti da bi došao do cilja? Odgovor može svatko naći u sebi.