Naslovnica

Nalazite se ovdje: Naslovna > Osobne financije > Koliko smo ranjivi pred krizom?

Baza konzalting tvrtki

Dionice

Rast Pad Promet
Ticker Zadnja Promjena
DDJH-R-A 51,00 +2,27
HUPZ-R-A 1.087,99 +1,86
JDPL-R-A 78,98 +1,69
DLKV-R-A 125,50 +1,13
LKRI-R-A 100,05 +1,09
Ticker Zadnja Promjena
TNPL-R-A 638,00 -7,38
ISTT-R-A 184,99 -4,64
ZVZD-R-A 2.600,00 -3,70
BLJE-R-A 84,10 -3,69
LANO-R-A 9,01 -3,33
Ticker Zadnja Promet
INA-R-A 3.800,00 1.121,33
ADRS-P-A 213,50 1.067,50
HT-R-A 241,99 407,22
ADPL-R-A 99,85 225,82
IGH-R-A 740,00 97,14

Osobne financije

Sutra za istok EuropeKoliko smo ranjivi pred krizom?

Piše: Business.hr

Fotografija:

Odluke u ekonomskoj politici koje su donosile neke zemlje Europe i srednje Azije tijekom tranzicije iz centralno planiranog gospodarstva prema tržišnom mogle su biti izvorom ranjivosti u suočavanju sa svjetskom gospodarskom krizom, a vjerojatno će utjecati i na oporavak, stoji u novom izvještaju Svjetske banke, objavljenom uoči 20. obljetnice pada Berlinskog zida.

U sjedištu Svjetske banke u Washingtonu u utorak je predstavljen izvještaj “Previranja u 20: Recesija, oporavak i reforme u srednjoj i istočnoj Europi te bivšem Sovjetskom Savezu”.

Brzi rast standarda ima svoju cijenu

U izvještaju se ocjenjuje da su mnoge od tih tranzicijskih zemalja danas dobro integrirane u globalna tržišta te se ističu dobre, ali i loše strane te integriranosti.

Ubrzano dostizanje životnog standarda Zapadne Europe u zemljama koje su iskusile duboku ili dvostruku tranzicijsku recesiju krajem devedesetih godina 20. stoljeća, koje su omogućile banke kreditiranjem u vrijeme neuobičajeno visoke globalne likvidnosti, vodilo je visokom rastu, ali i stvorilo ozbiljne makroekonomske neravnoteže kada su se te zemlje suočile s globalnom krizom 2008./09. godine.

Fiskalna politika kao sidro

Dug s kratkoročnim dospijećem dostigao je krajnje visoke vrijednosti. No nisu sve financijski integrirane zemlje bile jednako ranjive.

Njihovo iskustvo sugerira da strože fiskalne politike, ne izolirajući nužno zemlju od krize, mogu igrati stabilizirajuću ulogu čak i kad neravnoteže ne potiču iz javnog sektora, navodi se u priopćenju Svjetske banka u povodu objave izvještaja.

Više na Business.hr

Tagovi: ekonomija, istočna europa, kriza, svjetska banka

Pošalji članak: Facebook Twitter Croportal digg Reddit del.icio.us

Nema komentara

Komentiranje članka

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni.


PRIJATELJI:limun.hrlider.hrezadar.hrmoj-bankar.hrwebgradnja.hrmojbiz.comportfolio.com1klik.hr

PARTNERI:infopunkt.tvshe.hrigraj.hrmetro-portal.hrzagreb.hr