Potres u Aziji… tsunami u svijetu
Rapidni gospodarski rast omogućio je Kini povećanje utjecaja diljem svijeta od Pakistana i Mianmara do Sudana i Venezuele. Strateški koncept na kojemu je trideset godina temeljena kineska vanjska politika, koji se bazira na pragmatičnom djelovanju koje izbjegava sukobe (primjena tzv. soft power) prošle godine rasplinuo se u istočnoazijskim morima. Nakon što je Kina početkom godine oštro reagirala na američku prodaju oružja Tajvanu te susret američkog predsjednika Obame i Dalaj Lame, rijetko je tko primijetio odstupanja od uobičajene retorike.
No niz događaja koji je uslijedio pokazao je novost – agresivno lice kineske vanjske politike. Pogranične napetosti sa susjedima (Indijom i Vijetnamom) kulminirale su u rujnu nakon sudara japanskog ophodnog broda i kineske ribarice u vodama oko spornog otočja Senaku. Gotovo histerična reakcija Kine popraćena nizom snažnih diplomatskih i gospodarskih pritisaka prisilili su Japan na uzmak. Kina je zadržala čvrst stav uz svojeg saveznika Sjevernu Koreju nakon potapanja južnokorejske korvete Cheonan u ožujku i bombardiranja otoka Yeonpyeong u prosincu koji su doveli dvije Koreje na prag rata.
Prošlotjedni posjet američkog državnog tajnika za obranu Roberta Gatesa, koji je bio odgađan gotovo godinu dana, kineski vojni vrh iskoristio je za slanje snažne poruke – predstavljanje prvog kineskog stealth lovca koji je iznenadio svjetsku javnost. Unatoč činjenici da su američki analitičari izrazili iznenađenje brzinom njegova razvoja ,on je realno daleko od trenutka kada će postati operativan, no riječ je o simbolu porasta kineske vojne moći. Ogromna ulaganja i ubrzana modernizacija kineskih vojnih snaga te sve značajniji angažman u regiji izazivaju sve veću zabrinutost susjeda ali i američkih stratega. Iako nitko još desetljećima neće ugroziti američki status najveće svjetske vojne sile , Kina velikim koracima narušava američku dominaciju područjem istočnog Pacifika. Do kraja desetljeća temelj projekcije američke moći – šest snažnih flota sa čak jedanaest nosača zrakoplova neće bit neprikosnoveni vladari azijskih mora.
Plovi li svijet prema novom hladnom ratu?
O razlozima promjene kineske politike postoji niz različitih mišljenja – prema nekima riječ je o odrazu preslagivanja unutar same Kine ususret promjena u državnom vrhu iduće godine, prema drugima razilaženje kineske civilne i vojne vlasti dok neki analitičari smatraju da je Kina precijenila ulogu gospodarske krize SAD-a na njenu snagu i odlučila pokazati mišiće.
Američki odgovor u regiji sve više dobiva obrise hladnoratovske doktrine zadržavanja (containment) koja koristi vojne, ekonomske i diplomatske strategije da zaustavi širenje kineskog utjecaja, što je vidljivo u stvaranju bloka savezničkih zemalja – Japana, Južne Koreje, Malezije, Singapura i drugog azijskog diva Indije. Većina zemalja regije koja se osjetila ugrožena porastom kineske moći započela je ubrzano naoružavanje te je otpočela nova utrka u naoružavanju jugoistočne i istočne Azije.
Kao što je i sama američka državna tajnica Hillary Clinton rekla uoči predstojećeg susreta – međusobni odnosi dosegli su kritičnu točku i došlo je vrijeme odabira daljnjeg puta. Popis značajnih tema predstojećeg sastanka je dugačak – od globalnih problema poput svjetske recesije, terorizma i otvorenih nuklearnih pitanja poput Irana i Sjeverne Koreje do bilateralnih gospodarskih i diplomatskih odnosa, no ništa ne plijeni toliku pažnju kao poruka koju će svijetu odaslati Hu Jintao i Barack Obama.
Ovaj sastanak svakako je pokazatelj zaustavljanja silazne putanje međusobnih odnosa, vjerojatno deklarativni povratak na kinesku politiku prije 2010. godine no vrijeme će pokazati u kojem smjeru će se idućih godina kretati odnosi SAD i Kine. Unatoč važnosti međusobnih gospodarskih odnosa, pitanje je vremena kada će preklapanje međusobnih strateških interesa dovesti do nove krize. Kina još dugo neće moći ugroziti globalnu dominaciju SAD-a, no ima sve više oružja na raspolaganju te je pitanje koliko uspješno će se američki stratezi nositi sa izazovima budućnosti.
