Ako nervozna tržišta prisile europske banke na zamrzavanje pristupa kreditu najzaduženijim zemljama na Starom kontinentu Grčkoj, Portugalu, Irskoj, Španjolskoj i Italiji, industrijske zemlje zabilježit će sljedeće godine 0,6-postotni pad aktivnosti.
Najgori scenarij za sada izbjegnut
Iako je utjecaj europskih dužničkih briga na druge kontinente zasad prilično ograničen, tržišta zbog njih najviše pozornosti pridaju državnim proračunima, što je rezultiralo rastom troškova zaduživanja za druge zadužene zemlje, poput Argentine i Venezuele, ističe Andrew Burns, glavni autor izvješća.
Europske su vlade zasad uspjele izbjeći realizaciju najgoreg scenarija. Mjere poput 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za 16-članu eurozonu također su preuzimanje tvrtke, pomogle umiriti tržišta, kaže Burns.
On ipak dodaje kako i dalje postoji opasnost od gubitka povjerenja, osobito u slučaju Grčke i Portugala, čije vlade tek trebaju dokazati da su u stanju srezati ogromne terete zaduženosti.
Bogati moraju smanjiti rastuće deficite
Burns je pozvao bogate zemlje da smanje rastuće proračunske deficite, upozorivši da će se u suprotnome suočiti s ozbiljnim problemima u budućnosti.
– Kratkoročna bol fiskalne konsolidacije vrijedna je dugoročnog dobitka u vidu gospodarskog rasta, – kazao je.
Ako pak Europa ostane relativno stabilna, Svjetska banka očekuje globalni rast od 2,9 do 3,3 posto u 2010. i 2011., što je pristojan tempo oporavka nakon snažnog, 2,1-postotnog pada aktivnosti u 2009.
U tom bi slučaju industrijski razvijene zemlje rasle nešto sporijim tempom, od 2,1-2,3 posto u 2010., procjena je Svjetske banke, dok bi zemlje u razvoju i dalje bilježile visoke stope rasta od 5,7 do 6,2 posto.
U slučaju veće europske krize, rast gospodarstava svijeta u razvoju u 2011. iznosio bi 4,4 posto, procjena je Svjetske banke.
