Hrvatska također mora ukinuti deviznu klauzulu želi li spriječiti da građani snose sav rizik od moguće devalvacije kune. Smatra to skupina ekonomista bliska opozicijskim strankama koja već ima napisanu inicijativu za promjenu Deviznog zakona s kojom su još prije dva mjeseca namjeravali ići u Sabor.
Ugušeni dužnici
Večernji list je u posjedu tog dokumenta, a njegovi su autori zasad odlučili ostati u sjeni. Hrvatska, kaže jedan od autora, uz deviznu klauzulu ima i najveće kamate u regiji, kojima guši i tvrtke i stanovništvo. Građane stoga žele zaštititi od moguće devalvacije pretvaranjem deviznih kredita u kunske, kako onih u švicarskim francima tako i eurskih. Vijest iz Mađarske da se priprema prisilna konverzija kredita iz švicarskih franaka u forintu na tragu je njihove ideje. Mađare je ugušilo jačanje švicarskog franka, a taj problem muči i 15 do 20 posto domaćih dužnika.
Inicijativa je indirektnim kanalima došla i do komercijalnih banaka i do središnje banke, a sam guverner Željko Rohatinski smatra je populističkom.
„Mađarska rješenja su ortodoksna“
– Pravo je parlamentarnih stranaka da predlažu izmjene zakona, mi se u to nećemo miješati, ali postoje činjenice koje treba imati na umu – kaže guverner te upozorava da ne bi bilo dobro slijediti primjer Mađarske koja se u posljednje vrijeme ističe “nekim ortodoksnim rješenjima”.
– Načelno je točno da bi ukidanje valutne klauzule prebacilo rizike s korisnika kredita na banke. Kada ne bi bilo klauzule, promjena tečaja proizvela bi manji udar na ukupnu ekonomiju, no to je samo jedna strana problema – upozorava Rohatinski. Kaže da je postojanje valutne klauzule povezano s pasivom banaka, depozitima i štednim ulozima koji su uglavnom u devizama. Micanje valutne klauzule s kredita ne bi bilo moguće bez micanja klauzule sa štednje u devizama.
Nije realno da se štedi u kunama
– U situaciji kada imate dvije trećine štednje u devizama, a namjera je da krediti budu u kunama, stvorila bi se golema valutna neravnoteža koja bi dovela do toga da se izravno ruši stabilnost bankarskog sustava sa svakom promjenom tečaja – kaže guverner.
Dodaje da nije teško zamisliti kako bi štediše reagirale na mogućnost da se njihova devizna štednja pretvori u kunsku, povukli bi je iz banaka i iznijeli van. – Inicijativa je isključivo jednostrana i ne uvažava činjenicu da smo visokoeuroizirana ekonomija – ističe guverner.
Dramatične posljedice
Od početka 2011. potpuno će se liberalizirati devizne transakcije, što će omogućiti građanima da slobodno štede u inozemstvu.
– Kada bi građani štedjeli u kunama i kada bi inozemni vjerovnici kreditirali naše banke u kunama, potrebe za valutnom klauzulom ne bi ni bilo, no to kod nas nije slučaj – kaže Velimir Šonje, privatni konzultant koji smatra da bi zabrana devizne klauzule proizvela dramatične posljedice.
– Može se ukinuti konvertibilnost kune i svu deviznu štednju proglasiti kunskom (tako da i aktiva i pasiva budu kunske), što bi imalo nesagledive posljedice na razinu štednje i ukupnu razinu povjerenja u bankovni sustav i državu, a moglo bi dovesti i do stotina tisuća tužbi protiv države. Srećom, pred nama je ulazak u EU. Ako bilo koji politički akt zakoči normalne tržišne procese, ljudi ili tvrtke moći će se bez ograničenja zadužiti gdje god u Uniji bude postojao netko spreman da ih kreditira. To je ilustracija jednog od najvažnijih korisnih učinaka ulaska u EU: učinci loših domaćih politika i propisa bit će puno manji nego dosad jer će postojati veća sloboda – kaže Šonje.
