Članovi tima Miodrag Radić i Ivan Vrsalović pojasnili su da bi kombinirana sunčano-vjetroelektrana bila napravljena na jednom nosivom stupu, što je, kažu, jedinstveno rješenje u svijetu.
Prilagođena je postavljanju na brodove, odnosno na brod budućnosti, na kojemu bi se za pogon osim energije sunca i vjetra koristila i energija strujanja valova, a znatno se smanjilo onečišćenje od fosilnih goriva.
Novinarima je predstavljena vjetrolektrana u sapnici, što je, naveli su, inovacija, a na istom nosivom stupu dodan je i kolektor s fotonaponskim ćelijama.
Prema riječima autora, takva rješenja uz minimalna ulaganja daju najjeftiniju električnu energiju, a mogu se koristiti u priobalju i na kopnu.
Ako se niz fiksnih vjetroelektrana u sapnici vodoravno položi dobija se tzv. brana vjetroelektrana, s kojima se može učinkovito iskorištavati primjerice senjska bura.
Brod budućnosti, na koji bi bile ugrađene sunčano-vjetroelektrane, bio bi kapaciteta 15.000 kontejnera, dugačak oko 400 metara, širine oko 140 metara, što mu za sada ne bi omogućilo uplovljavanje u standardne luke, a plovio bi sporije, do brzine od najviše 15 čvorova.
Brodovi za prijevoz rasutih tereta također bi bili velikih dimenzija, ali bi, kao i kontejnerski, bili na posve ekološki pogon.
Ulagača u projekte još nema, iako, kazali su Vrsalović i Radić, zanimanja ima. Ocijenili su da su velike domaće tvrtke koje bi npr. imale interesa za elektrane, poslovno vezane za strane banke, koje pak “forsiraju svoje proizvođače”. Dodali su da pravih domaćih ulagača za sada nema, a da autori projekta žele da se projekt ostvari u Hrvatskoj i da se ugradi bar dio domaće opreme.
Naglasili su da u Danskoj, koja je veličinom slična Hrvatskoj, ima 25 tvornica vjetroturbina, da vjetroturbine čine oko 70 posto danskog industrijskog izvoza, te da bi i Hrvatska mogla imati svoju, čistu, domaću i obnovljivu energiju.
