U Hrvatskoj se gotovo osam milijardi kuna socijalnih naknada isplaćuje bez jednog od glavnih kriterija socijalnog statusa, a to je provjera materijalnog stanja korisnika. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u 2010. godini je iz proračuna RH od 68 milijardi kuna, koliko su ukupno iznosili izdaci na socijalnu zaštitu, čak 62,15 milijardi kuna dodjeljeno bez provjere materijalnog statusa, piše 21. stoljeće.
Jednako za sve
Nešto više od 42,5 milijardi kuna isplaćeno je u novcu, a ako se od toga oduzme 34,7 milijardi kuna koliko ide za mirovine koje ne podliježu provjeri imovine, ispada da je barem dio od 7,8 milijardi kuna otišlo onima koji ta sredstva možda nisu trebali dobiti. Nasuprot tome, samo 3,1 milijardi kuna novčanih naknada isplaćuje se uz provjeru imovinskog stanja. Primjerice, apsolutno bez ikakve provjere dodjeljuju se naknade za nezaposlene, a posljednjih godina, s obzirom na porast broja ljudi koji ostaju bez posla, izdvajanja za njih su sve veća. Tako su 2008. godine iznosila 850,7 milijuna kuna, a godinu kasnije taj je iznos narastao na 1,3, a 2010. za nezaposlene je isplaćivano 1,6 milijardi kuna. Naravno da jednaku naknadu primjau i oni koji imaju nekretnine i druge vrijednosti i oni koji su radili za minimalac i nemaju nikakvu imovinu. Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić jedna je od prvih krenula u borbu protiv onih koji muljaju s naknadama. Prema podacima za 2010. godinu od 2,55 milijardi kuna, 145 milujuna je isplaćeno bez ikakve provjere materijalnog statusa.
Povezani s poreznom
Nije rijetkost, pojašnjavaju u Ministarstvu, da socijalnu naknadu prima netko tko posjeduje tri automobila ili ima dionice, jer centri za socijalnu skrb nisu imali mehanizme pomoću kojih bi provjerili pravo imovinsko stanje korisnika, No, s takvom praksom je gotovo. ”Do kraja ove godine svi centri za socijalnu skrb biti će povezani sa sustavom Porezne uprave i moći će preko OIB-a vidjeti kompletnu materijalnu sliku korisnika. Osim toga, prije ljeta svi centri za socijalnu skrb u Hrvatskoj bit će međusobno umreženi pa onaj tko je primao pomoć od jednog centra odnosno Ministarstva više neće moći dobivati socijalnu pomoć od lokalne samouprave”, tumače u Ministarstvu socijalne politike.
Procjenjuju prema probama koje su do sada napravili, da će 10 posto korisnika izgubiti pravo na socijalnu pomoć, što znaći oko 10 tisuća osoba. ”Već smo otkrili neke koji su ulagali u stambene štedionice, a jedan je korisnik posjedovao kamion koji je naravno koristio i za posao”, kazali su nam u Ministarstvu socijalne politike. Opačić je najavila i novi zakon o socijalnoj skrbi koji bi trebao ograničiti maksimalan iznos novčanih pomoći koje pojedino kućanstvo može dobiti i to na temelju cenzusa, odnosno granice siromaštva”. Zakon će onemogućiti da socijalnu pomoć primaju oni koji imaju štednju, vrijednosne papire i primaju dividendu, imaju imovinu, nekretnine, primaju, honorar…
Za ministarstvom Milanke Opačić, morat će krenuti još neki ministri jer iz godine u godinu udio koji se izdvaja za socijalnu zaštitu raste, a država ima sve više problema sa servisiranjem izdataka.
