a. Kada nastaje dužnost pokretanja postupka predstečajne nagodbe?
Poduzetnik je dužan pokrenuti postupak predstečajne nagodbe u roku od 21 dan od nastupanja nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti. Prilikom istoga, navedeno se odnosi kako na društva kapitala i osoba, tako i na obrtnike i trgovce pojedince.
b. Kako postupak započinje i gdje se vodi?
Postupak predstečajne nagodbe započinje prijavom od strane samog dužnika, a vrši se pred regionalnim centrom FINA-e po pravilima upravnog postupka (što podrazumijeva nadležnost Ministarstva Financija, te na kraju Upravnog suda), putem koje će se objavljivati i sve obavijesti vezano za predstečajnu nagodbu svakog pojedinog subjekta.
S obzirom da će se postupci predstečajne nagodbe objavljivati na stranicama FINA-e, smatramo nužnim da svaki poduzetnik uspostavi sustav praćenja objavljenih predstečajnih nagodbi na stranicama FINA-e, kako bi na vrijeme bio upoznat s pokrenutim predstečajnim postupcima dužnika.
c. Što obvezno sadrži prijedlog za predstečajnu nagodbu?
Uz opće podatke o poduzetniku, prijedlog sadrži i:
– Izvješće o financijskom stanju i poslovanju poduzetnika – sadrži financijske izvještaje, izvješće revizora o istima, popis tražbina radnika, popis tražbina vjerovnika, visinu prosječnih mjesečnih troškova redovnog poslovanja u posljednjih godinu dana;
– Plan financijskog i operativnog restrukturiranja na razdoblje od 5 godina – sadrži opis činjenica koji dovode do potrebe za pokretanjem postupka predstečajne nagodbe, izračun manjka likvidnih sredstava, opis mjera restrukturiranja i njihove efekte na poslovanje, poslovni plan za razdoblje od 5 godina, planiranu bilancu na zadnji dan petogodišnjeg razdoblja, te prijedlog predstečajne nagodbe (s analizom veličine i očekivanih namirenja dugovanja);
– Izvješće ovlaštenog revizora na plan financijskog i operativnog restrukturiranja i financijske izvještaje poduzetnika;
d. Koje sve mjere se mogu koristiti u planu financijskog restrukturiranja?
Kroz predstečajnu nagodbu putem financijskog restrukturiranja, dopuštene mjere možemo sumirati kako slijedi:
– Reprogram obveza od strane vjerovnika;
– Ulazak vjerovnika u suvlasništvo;
– Otpis dugova od strane vjerovnika;
– Davanje dodatnih osiguranja vjerovnicima.
U samom prijedlogu je poduzetnik dužan navesti preliminarne kontakte s vjerovnicima na temelju kojih je izradio poslovni plan (tj. osnovu za plan financijskog i operativnog restrukturiranja).
Upravo jednu od navedenih mjera dužnik nudi vjerovnicima u ponudi u okviru predstečajnog postupka.
Reprogram obveza
Kod reprograma obveza, bitno je napomenuti da, ako se predlaže isplata u smanjenom obimu vjerovnicima, postotak istoga ne smije biti manji od 30% (ako je plaćanje u roku od 4 godine) ili 40% (ako je plaćanje u roku od 8 godina).
Ulazak vjerovnika u suvlasništvo
Kod navedenoga, bitno je napomenuti da se navedeno vrši povećanjem temeljnog kapitala dužnika, pri čemu je moguće vjerovnicima ponudi manji nominalni udjel u temeljnom kapitalu nego što iznosi obveza prema istim (npr. obveza prema vjerovniku je 100.000 HRK, a vjerovniku se nudi 40.000 HRK udjela u kapitalu).
Ono što pri tome smatramo bitnim je činjenica da kada se nudi smanjeni nominalni udjel u temeljnom kapitalu, isti mora biti povezana s vjerojatnošću naplate tražbine od strane vjerovnika.
Pod navedenim podrazumijevamo sljedeće:
– Ako vjerovnik potražuje 100.000 HRK, a bez postupka predstečajne nagodbe nije realna naplata potraživanja u obimu većem od 45.000 HRK, tada je realno očekivati da se takvom vjerovniku ponudi upravo iznos od 45.000 HRK nominalnog udjela u kapitalu društva. S druge strane, ako uopće nije realna naplata, tada se čini realnim prepustiti vjerovniku mali nominalni udjel u temeljnom kapitalu.
e. Kada se proces predstečajne nagodbe smatra sklopljenim?
S obzirom da je proces dobrovoljan, predstečajna nagodba se smatra sklopljenom kada na istu pristanu i dužnik i vjerovnik.
Prilikom istoga, ključno je da vjerovnici pristanu na plan financijskog restrukturiranja. Za navedene potrebe, vjerovnici se dijele u tri skupine kako slijedi:
– Prva skupina – tijeka državne uprave i samouprave, te javna poduzeća;
– Druga skupina – financijske institucije;
– Treća skupina – ostali vjerovnici (može se podijeliti i na više skupina ovisno o specifičnosti tražbina).
Plan financijskog restrukturiranja (a samim time i postupak predstečajne nagodbe) se smatra prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti prijavljenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih prijavljenih tražbina.
f. Ostale specifičnosti predstečajne nagodbe
U ostale specifičnosti bi ubrojili sljedeće:
– Dužnik za vrijeme trajanja ne može slobodno koristiti svoje poslovne račune, već mu plaćanja odobrava povjerenik predstečajne nagodbe;
– Za vrijeme predstečajne nagodbe, prekidaju se ovršni postupci protiv dužnika;
– Nedospjele tražbine postaju dospjele prilikom otvaranja predstečajne nagodbe, kako bi se za iste dogovorio novi rok dospijeća;
– Na početku postupka, prebijaju se međusobna dugovanja i potraživanja s vjerovnicima.
Umjesto zaključka
S obzirom na iznimnu važnost novog zakona za upravu i nadzorni odbor, još jednom bi istaknuli dužnosti navedenih organa u uvjetima nelikvidnosti ili prezaduženosti:
– Uprava je dužna osigurati praćenje rizika poslovanja društva;
– Uprava je dužna planirati novčani tijek društva (priljeve i odljeve društva);
– Uprava je dužna u roku od 8 dana od nastanka neadekvatnosti kapitala istražiti uzroke nastanka iste;
– Uprava je dužna u roku od 90 dana od nastanka neadekvatnosti kapitala sazvati skupštinu društva, te početi s provedbom mjera za otklanjanje neadekvatnosti kapitala;
– Uprava je dužna u roku od 21 dana od trenutka nastanka nelikvidnosti ili nesposobnosti za plaćanje pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.
O autoru teksta:
Andrija Garofulić je prve godine svoje poslovne karijere proveo je u revizorskoj kući KPMG na poslovima računovodstva i poreznog savjetovanja. Tokom rada u računovodstvenom odjelu KPMG-u, bio je zadužen za sveukupno poslovanje nekoliko klijenata te povezane računovodstvene procedure. U poreznom odjelu KPMG-a bavio se poslovima poreznog savjetovanja, poreznih nadzora u sklopu revizije te izradom studija o transfernim cijenama. Od zaposlenja u Cinotti savjetovanju d.o.o. bavi se prvenstveno poreznim pregledima, poreznim savjetovanjem, te transfernim cijenama. Kao popratne aktivnosti ističemo procjene društava, reviziju statusnih promjene te povremeno računovodstveno savjetovanje klijenata.
Andrija trenutno polaže ispite za stjecanje certifikata za ovlaštenog računovođu Velike Britanije (ACCA).
