Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna porastao 2,3 posto, na 10.620 bodova, dok je S&P 500 ojačao 2,2 posto, na 1.135 bodova, a Nasdaq indeks 3,6 posto, na 2.346 bodova. To je najveći tjedni skok tih indeksa u posljednjih 10 tjedana.
Tjedan počeo snažnim rastom
Rast indeksa zahvaljuje se euforiji na svjetskim burzama koja je izbila na početku tjedna jer su u ponedjeljak ujutro, nakon maratonskih pregovora preko vikenda, ministri financija EU-a postigli dogovor o pomoći financijski oslabljenim zemljama eurozone.
Ukupan iznos paketa pomoći, koji se sastoji od kredita i kreditnih jamstava, dosegnut će u tri godine 750 milijardi eura, pri čemu će Europska komisija osigurati 60 milijardi, članice eurozone 440 milijardi, a Međunarodni monetarni fond 250 milijardi eura.
To je smanjilo strahovanja ulagača od širenja dužničke krize izvan granica Grčke, na druge članice eurozone, kao što su Portugal, Španjolska i Irska, pa su u ponedjeljak cijene dionica na Wall Streetu skočile oko 4 posto.
Financijski sektor pod najvećim pritiskom
Međutim, ubrzo je ta euforija splasnula, pa su vodeći indeksi do kraja tjedna osjetno pali.
Pod najvećim je pritiskom bio financijski sektor. Prvo ga je uzdrmala vijest da njujorški državni tužitelj provodi istragu kako bi se utvrdilo je li osam banaka obmanjivalo agencije za rejtinge kako bi podigle svoje rejtinge za pojedine vrijednosne papire osigurane hipotekama.
Pritisak na taj sektor ojačao je u petak, nakon što je Senat prihvatio zakon o ograničavanju provizija na transakcije kreditnim i debitnim karticama.
Dionice Vise i MasterCarda snažno potonule
Zbog toga je samo toga dana S&P 500 indeks financijskog sektora oslabio 2,7 posto, a najviše su pale cijene dionica izdavača kartica. Dionica Vise pojeftinila je gotovo 10, a MasterCarda 8,6 posto.
Pod pritiskom se našao i trgovački sektor zbog upozorenja nekoliko kompanija o slabosti potrošnje.
Oštro su prošloga tjedna pale i cijene dionica u energetskom sektoru jer je, zbog jačanja dolara, cijena nafte potonula na 71,60 dolara po barelu, najnižu razinu od veljače.
Posljedica je to zabrinutosti ulagača da bi europska dužnička kriza mogla smanjiti potražnju za energentima. Postoji, naime, bojazan da će rezanje proračunske potrošnje u financijski oslabljenim članicama eurozone, kao što su Grčka, Španjolska i Portugal, usporiti oporavak gospodarstva tog bloka, što bi loše utjecalo na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.
U Europi također rast
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,7 posto, na 5.262 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 5,9 posto, na 6.056 bodova, a pariški CAC indeks 4,9 posto, na 3.560 bodova.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 0,9 posto, na 10.462 boda.
