Njemačka je u posljednje dvije godine na pomoći Grčkoj zaradila 400 milijuna eura. Tako barem na predizbornim skupovima u Grčkoj ovih dana tvrdi predsjednik socijaldemokratske PASOK stranke i donedavni grčki ministar financija Evangelos Venizelos. On to obrazlaže visokim kamatama koje vjerovnici naplaćuju od svojih dužnika. U ovom slučaju Njemačka od Grčke.
Potpuna besmislica
“Potpuna besmislica”, odgovara Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke. “Grčka je od Njemačke dobila kredite pod posebnim uvjetima s kamatama koje ni u kom slučaju ne pokrivaju rizik koji iz tih kredita proizlazi”, zaključuje Krämer. Pritom se uopće ne računa na 100 milijardi eura koje su privatni vjerovnici (među kojima i mnogi njemački) oprostili Grčkoj.
Izjave nekih njemačkih političara, poput ministra financija Wolfganga Schäublea, kako Njemačka od Grčke naplaćuje kamate, Krämer vidi u dnevno-političkom svjetlu. “Kada njemački ministar financija ove kamate prikazuje kao zaradu, onda to on čini kako bi umirio njemačke birače i kako bi odvratio pažnju od stvarne cijene grčkih dugova koja je u stvarnosti mnogo veća”, kaže Krämer.
Pomak u najboljem slučaju za 10 godina
Rizici za Grčku i njezine vjerovnike su još uvijek visoki. Novi oprost dugova bi teško pogodio sve zemlje zone eura kao i Europsku središnju banku. Ekonomist Commerzbanke je, kad je u pitanju financijska budućnost Grčke, manje optimističan nego ministar financija koji vjeruje u napredak u Ateni. “Postoji opasnost da će države koje trenutno Grčkoj šalju novac u jednom trenutku zatvoriti slavinu nakon čega Grčka više neće moći plaćati svoje dugove”, strahuje Krämer.
Njemački ministar financija naravno nerado govori o mogućnosti ovakvog razvoja događaja. On samo oprezno spominje mogućnost novih kredita za Grčku i nakon isteka aktualnog paketa. Nakon svih paketa i zaštitnih kišobrana proteklih mjeseci i godina, spasitelji Grčke sada sve nade polažu u gospodarski rast ove zemlje. Prema ovoj računici bolja konjunktura će ubrzati vraćanje dugova. No njemačka javnost smatra da bi Grci trebali učiniti više glede temljnih reformi državnih struktura te se pojačano okrenuti borbi protiv korupcije. No u svakom slučaju, kako strahuju analitičari poput Alexandra Kritikosa s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, Grčka a time i cjelokupna zona eura, se neće tako brzo izvući iz dužničkog ropstva. “Sve ako Grčkoj i uspije financirati i progurati inovacije i reforme one će tek za deset, petnaest godina početi skrbiti za dovoljno prihoda od poreza koji bi omogućili vraćanje dugova”, zaključuje Kritikos.
DW
