U Ministarstvu financija razmišljaju o tome da odustanu od ograničavanja minusa do iznosa jedne mjesečne plaće i umjesto toga idu na smanjivanje kamatne stope koja građanima predstavlja veći problem.
Za taj veliki preokret, koji se dogodio doslovno preko noći, čini se da je više razloga, a glavni vjerojatno leži u gnjevnoj reakciji građana, sindikata i ekonomskih analitičara, javlja Jutarnji list. Namjeru da pomogne građanima, smatraju mnogi, ministar će prije ostvariti utjecajem na visinu kamate.
“Ako se država miješa, neka radije pritisne banke da minusi budu jeftiniji. Riječ je o doista najskupljem kreditu, ali i svojevrsnoj olakšici koji su građani upotrebljavali kada im je to trebalo”, kaže Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Maruška Vizek, znanstvenica na Ekonomskom institutu, upozorila je da “nije realno uvoditi ograničenja u uvjetima kada građani ne mogu računati da ta ista država omogući funkcioniranje financijske discipline u svim segmentima, pa mnogima kasne plaće”.
Kako će u konačnici izgledati izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, pokazat će vrijeme.
U Ministarstvu financija su planirali da se na sjednici Vlade nađe do kraja mjeseca. Ono što je ključno jest da će Liniću dati mogućnost da sam određuje parametre na temelju kojih se formiraju kamatne stope.
Taj bi pravilnik, kako doznajemo u Vladi, trebao riješiti i pitanje visine zatezne kamatne stope koja je trenutačno 14 posto.
Detalji će se još brusiti u političkim i stručnim krugovima, osobito kada je riječ o namjeri ministra da odredi najvišu kamatnu stopu na stambene kredite.
