Prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine danas je objavljen na web stranicama Ministarstva gospodarstva čime je počela javna rasprava o tom dokumentu koja će trajati do 7. ožujka.
Na okruglom stolu savjetnik ministara gospodarstva Tomislav Radoš kazao je kako bi okosnice industrijskog oporavka Hrvatske, prema strategiji trebale biti farmaceutika, proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, metalska industrija, računalno programiranje, ekektroindustrija te proizvodnja strojeva i uređaja.
Smatra se da te djelatnosti imaju potencijal profitabilnosti, izvoza i da su dovoljno velike u smislu broja zaposlenih.
Ciljevi strategije su i rast broja novozaposlenih do kraja 2020. godine za 85.619 od čega minimalno 30 posto visokoobrazovanih. Planira se i rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto te povećanje izvoza za 30 posto.
Sukladno tim strateškim razvojnim ciljevima, u strategiji su definirana četiri ključna prioritetna područja industrijske strategije.
To su stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala u smjeru alternativnih izvora financiranja.
Pod pojmom industrija u strategiji se podrazumijevaju prerađivačka industrija, građevinarstvo te informacije i komunikacije, a namjera je autora uklapanje industrijske u širu, gospodarsku strategiju.
Većina sudionika u raspravi na okruglom stolu Privrednog vjesnika pozdravila je strategiju kao početni korak u trasiranju industrijskog razvoja Hrvatske, ali neki drže upitnim ostvarivost njenih ciljeva.
Neki pak, poput predsjednikova gospodarskog savjetnika Borisa Cote, smatraju da je put kojim hrvatska industrija treba krenuti razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti jer kod jednostavnih ne može biti cjenovno konkurentna, dok Damir Novotny zagovara fiskalne stimulanse kao pomoć privatnom sektoru.