Naslovnica

Nalazite se ovdje: Naslovna > Izdvojeno, Novosti > Hrvati i dalje vjeruju u banke, pad povjerenja u guvernera HNB-a

Baza konzalting tvrtki

Korisni kalkulatori

Poslovni pojmovi

Englesko-hrvatski poslovni rječnik

Dionice

Rast Pad Promet

Ticker	Zadnja	Promjena
DDJH-R-A	51,00	+2,27
HUPZ-R-A	1.087,99	+1,86
JDPL-R-A	78,98	+1,69
DLKV-R-A	125,50	+1,13
LKRI-R-A	100,05	+1,09

Ticker	Zadnja	Promjena
TNPL-R-A	638,00	-7,38
ISTT-R-A	184,99	-4,64
ZVZD-R-A	2.600,00	-3,70
BLJE-R-A	84,10	-3,69
LANO-R-A	9,01	-3,33

Ticker	Zadnja	Promet
INA-R-A	3.800,00	1.121,33
ADRS-P-A	213,50	1.067,50
HT-R-A	241,99	407,22
ADPL-R-A	99,85	225,82
IGH-R-A	740,00	97,14

Vaše financije by PBZ Card

Izdvojeno

IstraživanjeHrvati i dalje vjeruju u banke, pad povjerenja u guvernera HNB-a

Piše: Profitiraj.hr 06. 02. 2012.

Fotografija: Mmreža

Od 2000. do 2007. povjerenje u banke kontinuirano raste. S početkom gospodarske krize, povjerenje je značajno palo: smanjio se udio građana koji nisu percipirali nikakav rizik za sigurnost štednje, a povećavao se udio onih koji su taj rizik procjenjivali jako velikim.

veća slova manja slova ispiši članak e-mail

Vezane vijesti

Ipak, u drugom kvartalu prošle godine zabilježen je pozitivan trend, da bi se ponovno od ljeta pa do prosinca povjerenje značajno urušilo. Ovakav trend vjerojatno je odraz općeg stanja u zemlji i financijske krize u eurozoni: Credo banka je bankrotirala, za neke se banke procjenjuje regularnost poslovanja, sve se češće čuju informacije o krizama u zemljama iz kojih dolaze banke – matice i o njihovim možebitnim potezima u zemljama jugoistočne Europe. Cijelo takvo okružje dovelo je i do značajnog smanjenja štednje u hrvatskim bankama.

Međutim, banke se u Hrvatskoj kao i cijeli bankarski sustav procjenjuju znatno bolje u usporedbi s nekim drugim institucijama – društvenim i političkim. Iako je razina povjerenja još uvijek visoka, u usporedbi s 2010. godinom dolazi do pada povjerenja u HNB odn. guvernera. Povjerenje u banke nije se značajnije mijenjalo. Pozitivna iskustva s bankom očito utječu na dobru procjenu povjerenja u banke.

Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako procjenjuju: podjednaki je udio građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za sigurnost banaka-kćeri u Hrvatskoj.

Procjene sigurnosti i povjerenja preduvjet su poslovanja banaka. S ciljem povećanja povjerenja u banke, Vlada je osigurala štedne uloge do 400.000 kn, a banke pokušavaju pridobiti klijente dizanjem kamata na štednju. Hoće li to biti dovoljni poticaj da hrvatski građani povećaju svoje štedne uloge u bankama ili će se možda okrenuti drugim načinima štednje?