Pretpostavljajući izostanak znatnijeg dinamiziranja rasta u eurozoni te, kao posljedicu toga, izostanak izvozne potražnje, u HNB-ovoj publikaciji „Financijska stabilnost“ ocjenjuje se da će se prema osnovnom scenariju rast BDP-a u Hrvatskoj u 2010. kretati u umjereno negativnoj zoni, sa padom do 1,6 posto.
Istodobno očekuju da će se nastaviti smanjivati vanjska neravnoteža u obliku manjeg manjka na tekućem računu platne bilance (oko 4 posto BDP-a) i sporijeg rasta inozemnog duga.
Naglašava se nužnost promjene dosadašnjeg obrasca rasta zasnovanog na domaćoj potražnji prema izvozno vođenom rastu, što nameće preusmjeravanje aktivnosti iz sektora nerazmjenjivih prema sektorima razmjenjivih dobara odnosno izvoznim sektorima.
Jačanje međunarodne konkurentnosti i solventnost javnog sektora
Ističe se da ekonomska politika treba biti usmjerena na jačanje međunarodne konkurentnosti te osiguravanje solventnosti javnog sektora.
Radi jačanja konkurentnosti, navode iz HNB-a, važno je povećati fleksibilnost tržišta rada te politikom plaća osigurati pad jediničnih troškova rada u odnosu na EU. Istodobno treba poboljšati investicijsku klimu kako bi se nužno rebalansiranje ekonomije prema izvoznim sektorima odvijalo što lakše i brže.
Kako bi se osigurala solventnost javnog sektora, fiskalna politika treba nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Takav zahtjev, napominje se, dodatno dobiva na težini u kontekstu očekivanja više cijene kapitala i niže potencijalne stope rasta u odnosu na prethodno razdoblje.
Deficit opće države svesti na nulu
To zahtijeva svođenje ukupnoga strukturnog manjka opće države na nulu, što podrazumijeva višak u primarnoj bilanci. Osim osiguravanja fiskalne solventnosti, takvo bi pravilo omogućilo da se u uvjetima recesije umjerenim manjkom pomogne stabilizirati ekonomija, a u uvjetima natprosječnog rasta formiraju viškovi koji bi sprječavali ‘pregrijavanje’ ekonomije, pojašnjavaju iz HNB-a.
Za to je potrebna i jasna srednjoročna strategija rashoda i prihoda kako bi se transparentno mogli sagledati svi rizici i kako bi se osigurala šira podrška javnosti, vodeći pritom računa i o međugeneracijskoj raspodjeli tereta konsolidacije.
Pritom, smatraju u HNB-u, treba voditi računa o činjenici da velika kolebljivost poreznih prihoda smanjuje kredibilitet fiskalne politike, a time i kapacitet za zaduživanje, pa u poreznom sustavu treba zadržati postojeći dominantan oslonac na stabilnije potrošne poreze.
Reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava od velike važnosti
Napominje se da su za vjerodostojnost fiskalne politike od velike važnosti i reforme mirovinskoga i zdravstvenog sustava koje trebaju osigurati dugoročno održivu razinu manjkova tih sustava, a time i implicitnoga javnog duga.
Osim toga, politikom restrukturiranja javnih poduzeća potrebno je osigurati stabilnost potencijalnoga javnog duga nastalog na osnovi državnih jamstava tim poduzećima.
U HNB-u ocjenjuju da Vladin program gospodarskog oporavka sadržava dobre smjernice, te istodobno naglašavaju da će dosljedno provođenje programa biti važno za percepciju financijskih tržišta.
Dodaju da razborita fiskalna politika otvara prostor za relativno olabavljenu monetarnu politiku, koja održava visoku razinu likvidnosti bankarskog sektora bez pritiska na tečaj kune prema euru