Pronalazače Viljka Žiljka, Janu Žiljak-Vujić, Marka Kravara, Melitu Pavlek-Moćan, Stjepana Čajića te Stanka Bezeka u HBOR su pozvali nakon njihovog velikog uspjeha na sajmu održanom u Londonu gdje je 12 hrvatskih inovacija osvojilo 17 odličja.
Hrvatske inovacije – top prioritet
Kovačev je za studeni ove godine najavio i okrugli stol o poticanju pronalazaštva s predstavnicima inovatora, ustanova i banaka koje u tome mogu sudjelovati.
– HBOR želi dodatno ukazati na važnost hrvatskih inovacija od kojih se mnoge kao izvozni proizvodi već nalaze na svjetskim tržištima. Želi se potaknuti i poslovne banke na financiranje takvog posla, jer za sada one zbog velikog rizika nerado prate pronalazače, pa HBOR u to ide izravno – naglasio je Kovačev.
HBOR od 2006. već ima specijalni program “Pronalasci” namijenjen financiranju pronalazaka, tu je i program “Početnici” za poticanje otvaranja tvrtki, obrta i novih radnih mjesta, a ukupno je do sada za financiranje novih proizvoda i tehnologija odobreno više od 700 milijuna kuna.
Bespovratna sredstva za prototipe
Kovačev je naglasio da postoje prijedlozi i da se za izradu tehničke dokumentacije, prototipova proizvoda i za promociju poduzetnicima daju i bespovratna sredstva, kao i da se smanje rigorozne mjere testiranja hrvatskih proizvoda koje su strože nego za uvozne proizvode što stvara nelojalnu konkurenciju.
HBOR želi da hrvatski pronalazači sa svojim uspješnim proizvodima, što je dodatna vrijednost, ostanu u Hrvatskoj, a ne da ih ‘koloniziraju’ stranci, poručio je.
Inovacije – motor razvoja
S time su se složili i prisutni pronalazači koji su gotovo svi istaknuli da su u HBOR došli sa željom da im se pomogne da svoje pronalaske razvijaju u Hrvatskoj te da to, kako je kazao Viljko Žiljak, bude novi jaki start naprijed. Iako je proizvod njegove tvrtke Infrared design dobio i Grand Prix Britanskog sajma, a ni od prije uopće nije upitan plasman na tržište, ipak i on, kao i ostali trebaju sredstva za održavanje i dalju razradu patenata.
Najkritičniji je Stjepan Čajić, koji je na sajmu dobio zlato za proizvod dodatak za kranove za kameru, a kaže da je na granici ostati u Hrvatskoj ili prihvatiti ponudu iz inozemstva te da će odlučiti u idućih nekoliko dana ovisno i o razgovorima u HBOR-u. Za ostanak u Hrvatskoj trebalo bi mu oko 500 do 600 tisuća kuna, pri čemu napominje da novac nije najveći problem nego administracija.
