Do novih izbora 17. lipnja Grčkom će upravljati prijelazna vlada kojoj će na čelu biti Panagiotis Pikrammenos. On je 17. svibnja položio zakletvu, a održana je i konstituirajuća sjednica novog grčkog parlamenta izabranog na izborima 6. svibnja. Očekuje se da će parlament biti raspušten kako bi se mogli održati prijevremeni izbori.
Grci 17. lipnja neće odlučivati samo o mogućem novom mandataru vlade, već i o tome hoće li zemlja ostati u eurozoni. Ukoliko pobijede radikalne stranke koje odbijaju mjere štednje Europske unije moglo bi doći do obustave isplate međunarodne financijske pomoći Grčkoj. Posljedica bi bio državni bankrot već krajem lipnja.
Neće biti novih pregovora
DW javlja da njemački ministar financija Wolfgang Schäuble odbija nove pregovore o zaduženju Grčke jednako kao i većina njegovih kolega u Europskoj uniji. I šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde je pozvala grčke političare da se pridržavaju dogovorenih mjera štednje. U Grčkoj u međuvremenu traje navala štediša na tamošnje banke – oni podižu svoje štedne uloge strahujući od mogućeg kolapsa i države i bankarskog sustava.
Podići novac što prije s računa – dok još ima eura. Tako trenutačno razmišlja veliki broj Grka. Oni svoje zarade i ušteđevine povlače s bankovnih računa, te pohranjuju na sigurno mjesto kod kuće ili na račune u inozemstvu. Naime, ljudi strahuju da bi njihova ušteđevina odjednom mogla značajno izgubiti na vrijednosti. Prebrojavajući svoj novac koji je upravo podigla iz banke, ova Grkinja glasno izgovara ono što mnogi misle: “Svi su vrlo zabrinuti. Pa vidite što se događa s bankama. Ljudi strahuju da bismo mogli vratiti drahmu i čuvaju svoj novac radije u privatnim trezorima. Čudno je, kao da se nalazimo u stanju neposredno pred rat.”
Prijeti nelikvidnost banaka
Samo početkom ovoga tjedna, u ponedjeljak (14.5.) Grci su navodno iz banaka podigli 900 milijuna eura ušteđevine. To je povezano s neizvjesnom političkom situacijom, nakon što ni u nedjelju navečer političari kod predsjednika Papouliasa nisu mogli postići dogovor o formiranju vladajuće koalicije. No, time što se ljudi plaše i dižu svoj novac s računa, banke gube svoje pologe. Stručnjaci upozoravaju da bi moglo doći do sloma grčkog bankovnog sustava.
“Banke bez pologa nisu sposobne preživjeti. A ako banke nisu sposobne preživjeti, ne mogu davati kredite, a to znači da bi se kreditna stega u Grčkoj još više zaoštrila i kriza bi se pogoršala”, kaže Kai Carstensen, šef minhenskog Ifo Instituta za ekonomska istraživanja. Carstensen se stoga zalaže za brzi izlazak Grčke iz eurozone, jer je to, kako naglašava, “jedini izlaz” iz krize. Dodatnu nervozu stvaraju vijesti o tome da Europska središnja banka pojedinim grčkim bankama više ne posuđuje novac. Pritom je ova europska institucija najvažniji, ako ne i jedini kreditor krizom oštećenim grčkim bankama. Navodi se da banke o kojima je riječ nemaju više vlastitog kapitala zbog čega im i prijeti slom.
