Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Financije

Evo kako popuniti proračun a da se novac ne uzima liječniku, profesoru ili učitelju [VIDEO]

600.000 građana ima oročeno 104 milijarde kuna. Oko 80% te štednje drži oko 20% štediša. Kad taj omjer pretvorimo u brojke, dolazimo do podatka da oko 120.000 štediša drži oročeno 104 milijarde kuna. Na tu štednju godišnje dobivaju prosječno 4% kamata. I kad bi na to platili porez na kamate od 20% državi bi platili oko 7000 kuna poreza.

600.000 građana ima oročeno 104 milijarde kuna. Oko 80% te štednje drži oko 20% štediša. Kad taj omjer pretvorimo u brojke, dolazimo do podatka da oko 120.000 štediša drži oročeno 104 milijarde kuna. Na tu štednju godišnje dobivaju prosječno 4% kamata. I kad bi na to platili porez na kamate od 20% državi bi platili oko 7000 kuna poreza.

Usprkos nikad većoj ekonomskoj krizi, štednja u bankama nije nikad bila veća. Građani tako na svojim štednim knjižicama u ovom trenutku imaju oročeno 130 milijardi kuna. Samo u ovoj godini povećali su štednju za 3 milijarde.

Kad se kaže građani, to je naravno samo statistička varka, teško da je taj novac uspjela uštedjeti ona vojska nezaposlenih, ili onih 100.000 koji su dobili otkaz u posljednje dvije godine ili stotine tisuća umirovljenika koji jedva preživljavaju. Dakle, štede oni koji imaju. Koliko je takvih dobrih štediša?

HRT javlja da prema anketi GfK s početka godine, štedi oko 600.000 građana. Dakle 600.000 građana ima oročeno 104 milijarde kuna. Naravno ni to nam još ne govori mnogo. Ali prema uobičajenoj formuli raspodjele društvenog bogatstva i našim informacijama iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga, oko 80% te štednje drži oko 20% štediša.

A i to je vrlo konzervativna procjena. Ili kad taj omjer pretvorimo u brojke, dolazimo do podatka da oko 120.000 štediša drži oročeno 104 milijarde kuna. Ili u prosjeku, a i taj nam prosjek ne govori o onima koji imaju desetke milijuna kuna štednje, svaki od njih ima oko 870.000 kuna na računima u bankama. Na tu štednju godišnje dobivaju prosječno 4% kamata, što je oko 34.000 kuna.

I kad bi na to platili porez na kamate koji postoji u cijeloj Europi i kreće se oko 20%, jednako koliko u Hrvatskoj iznosi porez na dobit, državi bi platili oko 7000 kuna poreza. Možda je puno, ali nije puno ako se uzima od onih koji imaju.

Jer puno je i radniku ostati bez plaće, a puno je i učitelju ostati bez 500 kuna. Ali država njih ne štedi. Jer je kriza. Ali zašto država štedi one koji imaju, i to imaju dovoljno da štede i u najvećoj krizi? I to milijune kuna.

U svakom slučaju, na ukupne godišnje kamate koje isplate banke, od oko 5 milijardi kuna, država bi bez ikakva problema, bez ikakvog referenduma, mogla ubrati oko milijardu kuna poreza na kamate. Dovoljno da se nijednom liječniku, profesoru ili učitelju ne uzme nijedna kuna.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.