Malo je onih koji nikada nisu primili neki sumnjivi mail u kojem se od primatelja traže podaci o tekućem računu ako želi osvojiti nagradu u nekoj igri, pomoći nekome u nevolji ili dobiti nasljedstvo.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmström ističe kako je često nemoguće na prvi pogled primijetiti da je riječ o sumnjivoj elektronskoj pošti: “To prodire u naš kompjuter, naše bankovne račune i financijske transakcije. Kriminalci na internetu su sve bolji u prijevarama s kreditima ili kod zlouporabe tuđeg identiteta. Oni napadaju naše podatke za internetsko bankarstvo, ulaze u naše smartphoneove i profile na društvenim mrežama.”
300 milijardi eura štete godišnje
Povjerenica je navela i nekoliko brojki: svakodnevno milijun ljudi postaje žrtvom internetskog kriminala (u to su ubrojeni i spamovi), godišnja šteta iznosi oko 300 milijardi eura. Na crnom tržištu se podaci o kreditnim karticama prodaju za samo jedan euro. No, najveća negativna posljedica internetskog kriminala je strah smatra Cecilia Malmström. Upravo strah vidi kao glavni razlog zašto u Europi kupovina posredstvom interneta ima samo minimalni udio u ukupnoj trgovini.
“Strah od kupovanja putem interneta, strah od pristupanja društvenim mrežama, strah od normalnog korištenja interneta, da se više ne usuđujemo biti onako slobodni kako bismo željeli.”
Najpametnije glave protiv “cyber kriminala”
Naravno, zbog tih velikih šteta pojedine države članice EU-a već duže vrijeme i same pokušavaju spriječiti ovaj “cyber kriminal”. No, s različitim mjerama i uspjehom, kaže Cecilia Malmström. Ona se zato zalaže za zajedničku borbu: “Okupimo najpametnije ljude i pustimo ih da razotkriju organizirani internetski kriminal, njegove mreže i počinitelje.”
Zato je Europska komisija predložila osnivanje centra za suzbijanje kaznenih djela u internetu, koji bi također pomagao državama članicama u njihovoj borbi protiv kriminalaca. Taj centar bi trebao doprinjeti suzbijanju zloupotrebe kreditnih kartica i zaštiti društvenih mreža, onemogućiti hakerske napade na najvažnije europske institucije i njihove informacijske sustave te spriječiti širenje dječje pornografije u internetu. Cecilia Malmström je predložila da se centar osnuje u sklopu europske policije Europola i da početkom iduće godine počne s radom. U njemu bi radilo 55 istražitelja koji bi usko surađivali s Europskom komisijom, Europolom i državama članicama. Centar bi godišnje imao na raspolaganju 3,6 milijuna eura. Taj prijedlog još mora prihvatiti Europol, no upućeni vjeruju da se on neće izjasniti protiv.
