Kako je projekt međunarodnog konzorcija Adria LNG trenutno na čekanju, odnosno nema jasnog interesa za skoru izgradnju LNG terminala kod Omišlja na otoku Krku, već ponavljaju da će odluku o gradnji donijeti do 2014. godine, radi se i na alternativama, kazao je Horvat na susretu s novinarima.
Energetski koridor sjever-jug
Napominje i kako Europska komisija razmatra novi energetski koridor sjever-jug, u te je razgovore uključena i Hrvatska, a u plinskom biznisu to znači povezivanje dvije LNG lokacije, u Poljskoj i u Hrvatskoj.
Hrvatska nije još članica EU, ali je uključena u razgovore vezano za koridor sjever-jug (nafta, plin i električna energija), a u Zagrebu će se 25. svibnja održati i sastanak tih radnih skupina, najavljuju iz Ministarstva gospodarstva.
Za odluku o konceptu LNG terminala s kojim bi se išlo u realizaciju ključan je interes zemalja regije, kaže Horvat i dodaje da je Plinacro već poslao pismo zemljama regije kako bi one iskazale svoj interes te da su već stigli odgovori nekih zemalja (Mađarske i Slovačke) koje su za njega pokazale interes.
Plutajući LNG – dovoljan za Hrvatsku ali ne i regiju
Varijanta plutajućeg LNG-a, broda stacioniranog u luci na kojem se vrši i uplinjavanje, dovoljna je za potrebe Hrvatske, ne i regije s obzirom da su ti brodovi ograničenog kapaciteta do najviše 2,5 milijarde prostornih metara godišnje.
Za taj projekt interes su iskazale jedna norveška i jedna američka kompanija, a sljedeći će se tjedan u Oslu razgovarati s norveškom tvrtkom (Hoeegh LNG), najavio je Horvat.
LNG terminal na kopnu bio bi većeg kapaciteta, ne samo za potrebe Hrvatske već i regije.
Kopneni LNG
Kolika bi bila moguća investicija u kopneni terminal u Ministarstvu ne žele špekulirati, ali napominju i kako se želi da taj terminal bude ravnopravan u koridoru sjever-jug, pa onda postoji mogućnost da ga sufinancira i Europska komisija (najviše do 50 posto), a postoji interes i privatnog kapitala. Do sada su već, napominje Horvat, četiri ugledne tvrtke pokazale interes za financiranje.
Kod kopnenog LNG-a bitno je pitanje lokacija, a razmataju se dvije mogućnosti – otkup postojeće lokacije od konzorcija Adria LNG, a za koju je u proceduri izdavanje lokacijske dozvole, ili alternativna lokacija u neposrednoj blizini.
Uz Plinacro kao potencijalni partner dobrodošao je i Jadranski naftovod (Janaf) koji je za to, kako kaže Horvat, iskazao interes.
Po informacijama iz Ministarstva gospodarstva, Hrvatska bi uskoro mogla dobiti još jednog dobavljača plina, jer je zahtjev za takvom registracijom podnijela kutinska Petrokemija. Očekujemo da bi tijekom ove godine mogli imati ozbiljnog konkurenta tvrtki Prirodni plin u dobavi plina, kaže Horvat.
