Novosti

Vezane vijesti

• Balkan bez nade u oporavak. Tek 2014. godine BDP će rasti 2 posto
• Nijemci se nadaju rastu BDP-a od gotovo tri posto u 2010.
• Slavko Linić: Hrvatska je u dubokoj krizi i recesiji [VIDEO]
• Radikalna štednja ugrožava demokraciju
• Loša godina hrvatskih poduzetnika – u 2010. na gubitku 1,66 milijardi kuna
• Dubai zatrpan šoping centrima, kriza smanjila broj turista i kupaca

U studenom je pak broj zaposlenih u Hrvatskoj pao ispod razine od 1,4 milijuna (na 1.395.438 ukupno zaposlenih), po prvi put od početka 2006. godine.

Krajem tog mjeseca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 312.350 nezaposlenih, što je za 29.414 osoba ili za 10,4 posto više nego u studenome prošle godine. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni iznosila je visokih 18,3 posto.

Pad (dobra vijest je sporiji pad???)

Statistički podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u više mjeseci ove godine ostvarila rast na mjesečnoj i godišnjoj razini, ali kumulativno i dalje bilježi pad, no znatno usporeniji nego u godini prije.

Bilježi se i znatno manji kumulativni pad prometa od trgovine na malo, dok su osjetno smanjene aktivnosti u građevinarstvu.

Tako je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska proizvodnja u prvih jedanaest mjeseci ove godine manja za 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Promet od trgovine na malo u razdoblju od siječnja do listopada ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno je bio manji za 1,9 posto, a realno za 2,4 posto.

Građevinski radovi, mjerenih odrađenim satima radnika na gradilištu, u deset su ovogodišnjih mjeseci bili za 16,7 posto manji nego u istom vremenu prošle godine.

Svijetla točka u gospodarstvu je – rast izvoza

Tako je u hrvatski robni izvoz iskazan u kunama, u prvih deset mjeseci ove godine povećan je za 15,9 posto, dok je uvoz smanjen za 3,8 posto, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 48,9 posto u deset prošlogodišnjih mjeseci na 59 posto u istom razdoblju ove godine.

Izvoz je iznosio 53,1 milijardu kuna, a uvoz je ostvaren u ukupnom iznosu od 90 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 36,9 milijardi kuna i bio je za 22,8 posto manji nego u istom razdoblju lani.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za razdoblje od siječnja do listopada ove godine u pravnim osobama iznosila je 5.308 kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno više za 0,2 posto, a realno niže za 0,8 posto.

Potrošačke su cijene pak na godišnjoj razini, u studenom su ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, više su za 1,2 posto, u godišnjem su prosjeku veće za 1,1 posto.

Podaci Financijske agencije o poslovanju hrvatskih poduzetnika pokazuju da su poduzetnici u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarili bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima u iznosu 15,7 milijardi kuna, što je 26,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Pritom su im ukupni prihodi smanjeni za 5 posto, na 425,8 milijardi kuna, dok su manje, za 3,9 posto, smanjeni ukupni rashodi koji su iznosili 410,1 milijardu kuna.

Pogoršana je ekonomičnost poslovanja – utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je u prvih devet mjeseci ove godine 103,84 kuna prihoda, a u istom razdoblju lani to je bilo 105,02 kuna.

Nelikvidnost – crna mrlja realnog sektora

Istodobno raste nelikvidnost. Krajem listopada 32.265 insolventnih pravnih osoba imalo je nepodmirenih naloga za plaćanje u ukupnom iznosu 28,1 milijarde kuna, što je za 8,3 milijarde kuna ili za 41,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Krajem listopada zabilježeno je i 41.338 insolventnih obrtnika sa više od šest milijardi kuna neplaćenim dospjelih obveza, što je na godišnjoj razini porast za 1,1 milijardu kuna.

Komentiranje članka

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni.