Ako samo 1 od 1000 djece (dakle jedan promil), od uključenih u program, završi umjesto srednje škole fakultet i ima 10 umjesto 5 tisuća kuna neto, grad će samo kroz veći prirez na plaću za tog jednog od 1000 isplatiti cijelo ulaganje u program (dakle, za svih 1000) .
Više VSS-ovaca
Zvuči kao utopija, no činjenica je da što više obrazovanih ljudi sposobnih funkcionalno razmišljati, doista povećavaju bruto domaći proizvod neke države.
Testiranja što se redovito provode, poražavajuća su za Europu, koja se ne može hvaliti ni visokim rastom BDP-a, a mjerenje inteligencije djece ne svrstava ih gotovo ni u svjetski prosjek.
Jedino se Finska može pohvaliti funkcionalno razmišljajjućim naraštajima. Hrvatska i ostale zemlje u regiji, poput Srbije i Crne Gore, nisu niti blizu prosjeka. Europa je spoznala problem u svojoj Lisabonskoj strategiji i odlučila se posvetiti unapređenju znanja, no svi pokušaji i dalje donose isti zaključak, unatoč usvajanju brojnih činjenica, djeca ih ne znaju na pravi način povezivati odnosno nemaju sposobnosti uporabne inteligencije koja pruža rješenja.
Balkansko podneblje – promjene su nužne
Posebno kada se radi o balkanskom podneblju rezultati govore, metoda učenja koja se primjenjuje u vrtićima i osnovnim školama ne daje rezultate, gore zapravo ne može, a to bi trebalo biti dovoljno da ukaže povjerenje novoj metodi učenja, prije svega u predškolskoj dobi. Zašto? Jer se mozak, pojednostavljeno rečeno razvija do 4 ili 5 godine, do kada stvara 50 posto neuronskih veza, do sedme godine stvorilo se 75 posto neuronskih veza odgovornih za kasniju uporabu i pomoć pri učenju, dok se do 12 godine stiže do 95 posto sinapsi. Do 24 godine još možemo stvoriti tri posto, a do kraja života preostalih 2 posto.
No, valja imati na umu da mozak koji troši 30 posto naše energije ne želi stvarati dodatne neuronske veze ako nisu prijeko potrebne, objašnjava dr. Rajović, stoga je iznimno važno to učiniti do 7 godine.
Roditelji su najvažnija karika poticanja stvaranja inteligencije, ali i obrazovne ustanove. Ono što roditelji mogu učiniti jest pustiti djecu da stvaraju neuronske veze instinktivno, puštajući ih da se vrte, skaču, ljuljaju, penju na drveće, borave u prirodi… i zapravo bave svim onim što mala djeca sama po sebi žele. Ponekad roditelji već u startu „zeznu“ stvar, iz prevelike brige ili želje da im djeca budu poslušna i pristojna, pa primjerice zbog vlastite komocije i želje da se dijete ne opterećuju kupuju tenisice na čičak, sprečavajući djecu da vezanjem učine jako korisnu stvar za svoj mozak.
„Ne skači, ne lupaj, nemoj se ljuljati, past ćeš“… – riječi su u kojima se većina može pronaći, no upravo sve te radnje razvijaju mozak, šalju signale i stvaraju sinapse koje su itekako potrebne u kasnijem pravodobnom korištenju. Slijede vrtići i tete, koje uz pravu stimulaciju mogu potaknuti dodatni razvoj a sve kroz igru, objašnjava dr. Rajović.
Kako je Usain Bolt pomaknuo granice?
Najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt, toliko je brz da je pomaknuo granice, odnosno medicinski izračunanu brzinu koju čovjek može dostići. Istraživali su i ustanovili da je te preduvjete stvorio u igri dok je bio dijete. Naime, ne bi li spriječio da lopta završi u moru, kao najmlađi brat, zadatak mu je bio da potrči za njom, i to nizbrdo. Radeći to neprestano, stvorio je u mozgu poruku koji mišiće tjera na što bržu i eksplozivnu radnju. U jednoj sekundi Usain prijeđe 13 metara, što graniči sa znanstvenom fantastikom i kolege iz reprezentacije koji imaju iste uvjete treniranja, to ne mogu. To navodi na zaključak da je razvio svoje biološke potencijale .
To ne znači da ambiciozni roditelji sada trebaju svoje dijete tjerati da trči nizbrdo, nikako, jer to bi doista bilo zlostavljanje. Usain Bolt je to radio u igri, a upravo kroz igru, do sedam godina djeca mogu razviti puno toga, no valja mijenjati pristup, kazuje Rajović. Poražavajuća je činjenica da je nekoć tek 12 posto djece imalo ravna stopala, što se moglo objašnjavati genetskim preduvjetima, no što je sa sadašnjih 40 do 70 posto djece koja imaju spuštena stopala.
To ujedno govori da mozak nije na pravi način razvijen jer mu nisu poslani signali na pravi način.
Uloga roditelja
Nadalje, akomodacija oka iznimno je važna u razvoju djece, a jednostavno dodavanje s loptom i još niz igara upravo to potiču. Potreban je tek mali trud, a ne tek dopuštanje djeci da sjede pred televizorom i kompjutorskim igricama prepuštena sama sebi. Tada mozak stvara sinapse koje je teže koristiti i upotrijebiti.
Do sada zapravo NTC metoda učenja ne krši nikakve predrasude i upozorava na vraćanje iskonskim igrama koje u djece razvijaju osnovne neuronske veze. No, evo jedne: djeca bi trebala početi učiti slova i brojke prije sedme godine – kaže NTC metoda.
Već do treće godine života dijete je sposobno apstraktno misliti, zasigurno ste primijetili da poznaju marke automobila, primjećuju tablice na automobilima, razlikuju znakove proizvođača. Upravo uz pomoć takvih simbola možemo ga uvesti u svijet apstraktnih klasifikacija, serijacija, asocijacija što je izuzetna osnova za kasnije dobro razmišljanje i učenje, smatra Rajović. Moguće je da bi naš europski pristup ove rane misaone napore smatrao prevelikim. Postoje čak i tvrdnje, da to što djeca u pojedinim azijskim zemljama uče stotine simbola i slova od najranijeg djetinjstva nije dobro za njihov razvoj. Krenuo sam od obrnute pretpostavke, smatrajući to prednošću. Upravo u tom razdoblju možemo kroz igru stimulirati nove veze među neuronima i tako povećati sposobnosti za učenje i indirektno poticati razvoj pojedinca i nacije – navodi dr. Rajović, u svojoj knjizi IQ djeteta – Briga roditelja.
Apstraktno mišljenje i stvaranje asocijacija, djetetu će pružiti i zadovoljstvo u učenju, a puko će štrebanje posebice darovitiju djecu odbiti od škole. Mnogi već u prva četiri razreda zaključe da im je dosadno jer nemaju pravu stimulaciju. U tradicionalnim školama školski sustavi počivaju na reproduktivnom i repetitivnom učenju i tu se gubi sposobnost povezivanja naučenog, odnosno smanjuje se funkcionalno, uporabno znanje. Asocijativnim učenjem i stimulacijom funkcionalnog razmišljanja povećava se sposobnost povezivanja podataka, ističe dr. Rajović.
Štrebanje je loše
Učenje pjesmica napamet neprestanim čitanjem, posebno je loša metoda, koja ne luči nikakve rezultate. No, pokušate li pjesmicu prevesti za početak u slike i apstraktne asocijacije, pjesmica će biti naučena, no znanje dugotrajnije i mozak razvijeniji. Usto igra „prevođenja“stimulirat će dijete koje će željeti to činiti. Zagonetne priče i pitanja iznimno su važna, no ona koja počivaju na asocijacijama, a ne repetitivnom učenju.
NTC sustavom se podiže intelektualni potencijal sve djece koja sudjeluju u programu, sprečavaju poremećaji koncentracije, disleksije i disgrafije, te razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.
Istraživanja pokazuju da je razina funkcionalnog znanja kod europske djece, a posebice djece istočnoeuropskih zemalja, izrazito loša. NTC metoda ne mijenja program niti školama niti vrtićima, tek mijenja način učenja i usvajanja gradiva, tvrdi Roman Slovenc, predsjednik hrvatske Mense, koji vjeruje da će on zaživjeti u RH, zasad je u pilot-programu u vrtićima u Rijeci, Dubrovniku te Zagrebu a čeka se i na certifikaciju Agencije za odgoj i obrazovanje.
