Za Hrvatsku će u svakom slučaju prvih šest mjeseci 2012. pod danskim predsjedanjem biti zanimljivo i napeto, ne samo zbog referenduma 22. siječnja, već i početka procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Hrvatske u parlamentima zemalja članica Europske unije. Koliko će Danska biti posrednikom između Hrvatske i zemalja članica koje trebaju prihvatiti u svojim parlamentima ugovor o pristupanju, pokazat će se uskoro.
Danci su najavili da žele bi „most iznad uzburkanih voda“, kao i u poznatoj pjesmi Simona i Garfunkela, posebice između zemalja eurozone i ostalih članica Europske unije, pa je moguće da će Danska preuzeti i ulogu zemlje koja će poticati na što raniju ratifikaciju ugovora s Hrvatskom. Koliko će Danska biti uključena kao predsjedavajuća zemlja u monitoring najtežih zatvorenih poglavlja u hrvatskim pregovorima koja će se i dalje nadzirati i procjenjivati stanje, i to ostaje otvoreno. Za sada Europska komisija ima zadatak da redovito kroz monitoring tablice prati ispunjavanje hrvatskih obveza do ulaska u punopravnpo članstvo. Tako će prvo izvješće Komisija objaviti sredinom danskog predsjedanja na proljeće 2012.godine, prije svega za poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost.
Premda zaokupljena dužničkom krizom, krizom eura i brojnim drugim pitanjima, bit će zanimljivo promatrati kako će se na sastancima Vijeća ministara koje će voditi danski ministri uklopiti hrvatski predstavnici koji od potpisivanja ugovora o pristupanju 9.prosinca mogu sudjelovati na svim sastancima, raspravljati o svim temama, ali do članstva ostaju još bez prava glasa. Danski ministri će zasigurno na početku svakog sastanka pozdraviti svoje nove hrvatske kolegice i kolege ministre, a na članovima nove hrvatske vlade je da se što bolje uklope, da steknu što više iskustva i da u Europsku uniju unesu i sve teme, probleme i zahtjeve koje se tiču i hrvatskih građana i njihovih interesa u zajedničkoj Europskoj uniji.
Što Danska donosi regiji i procesu proširenja?
Velika tema bit će proširenje. Tako će na summitu u ožjuku ili možda tek u lipnju 2012.godine biti donesena odluka o mogućem statusu kandidata za Srbiju, a Crna Gora bi mogla dobiti datum za početak pregovora. Dok će se pregovori s Turskom odvijati teško ili će i dalje većina poglavlja ostati blokirana, pregovori s Islandom će se nastaviti.
U prvih šest mjeseci 2012.godine Danska kao predsjedavajuća zemlja unije zasigurno stoji i pred nekoliko vrlo zahtjevnih i ključnih izazova. Tu su prije svega planovi za višegodišnje financijsko razdoblje koje počinje 2014. i završava 2020.godine. U igri je oko bilijun eura. Prijeporni su kako izdaci tako i prihodi, posebice novi porez na financijske transakcije. Dogovor se očekuje tek krajem 2012.godine, no od Danske se očekuje da će odraditi dobre pripreme. Drugi veliki izazov je dakako dužnička kriza. Kao članica koja nije u eurozoni, Danska preuzima ključnu poziciju u pokušaju da uključi u napore proračunske discipline i stabilizaciju eura i one članice Europske unije koje nisu u eurozoni.
Unutar schengenskog prostora, dakle, na granicama zemalja koje pripadaju tom prostoru i gdje u načelu nema više graničnih kontrola, dogovorit će se nova pravila. Među ostalim, predviđene su jasne odredbe po kojima bi se u određenim situacijama uvele vremenski ograničene kontrole. O tom pitanje postoji prijepor oko ovlasti između zemalja članica i Europske komisije.
No, valja se prisjetiti i same Danske, koja je još prije samo šest mjeseci bila na lošem glasu. Prošloga ljeta tada konzervativno-liberalna vlada ponovno je uvela granične kontrole. Premda je Danska dio schengenskog prostora, koji obuhvaća većinu zemalja članica EU-a pa čak i neke zemlje koje nisu u Europskoj uniji, kontrole su previđene samo u teškim slučajevima i trebale bi ostati iznimkama.
Više pročitajte na Deutsche Welle portalu
