Analitičarka PBZ-a Ana Lokin u tekstu pod naslovom “Poduzeća se orijentirala na kratkoročno zaduživanje” navodi kako je, po recentnoj anketi Europske središnje banke (Bank Lending Survey), neto zaoštravanje uvjeta kreditiranja za kredite poduzećima u eurozoni značajno poraslo u trećem tromjesečju ove godine. Kvartalni podaci u tom razdoblju pokazuju rast udjela kratkoročnih kreditada sa 33 na 37 posto i istodobno smanjenje udjela srednjoročnih i dugoročnih plasmana za četiri postotna boda, podaci su koje iznose analitičari Privredne banke Zagreb u najnovijim PBZ tjednim analizama.
Uz to, po prvi put u razdoblju dužem od godine dana, banke su izvijestile o značajnom smanjenju potražnje za kreditima korporativnog sektora, navodi Lokin i dodaje da su uvjeti kreditiranja postroženi u većoj mjeri kod dugoročnih kredita, dok se potražnja za kratkoročnim i dugoročnim kreditima kreće jednakom dinamikom.
“Anketirane banke izjavile su da u naredna tri mjeseca očekuju daljnje pooštravanje uvjeta kreditiranja i pad potražnje za kreditima, što će imati većeg upliva na dugoročno zaduživanje. Sve navedeno je dakako pokazatelj da realni i financijski sektor očekuje usporavanje gospodarske aktivnosti u eurozoni”, ističe Lokin.
Analitičare PBZ-a zanima kako su promjene uvjeta kreditiranja (zaoštravanje/labavljenje) i potražnje za kreditima utjecale na zaduživanje poduzeća u Hrvatskoj. U odgovoru na to pitanje analiziraju podatke središnje banke o visini i ročnosti kredita plasiranih poduzećima, ali i napominju kako su, s obzirom da Hrvatska nema usporedivu anketu, ograničeni na podatke koji pokazuju tek kretanja, ne dajući uvid u moguće uzroke, što širokim ostavlja prostor za različite interpretacije.
Iznoseći podatke o kvartalnim kretanjima u razdoblju od prosinca 2007. do lipnja ove godine, Lokin navodi kako je udio kredita s ročnošću do 3 mjeseca u ukupnim kreditima porastao s 10 posto na 16 posto, dok je udio kredita s ročnošću od 3-12 mjeseci neznatno promijenjen i snižen s 23 posto na 21 posto.
Udio srednjoročnih kredita (1-3 godine) u ukupnim kreditima je pao s 18 posto na 15 posto, a udio dugoročnih kredita (preko 3 godine) ostao je relativno stabilan (49 posto u prosincu 2007., a u lipnju 2011. godine 48 posto) .
U promatranom razdoblju je iznos kredita plasiranih poduzećima povećan sa 86 na 112 milijardi kuna, odnosno za 30 posto, navode analitičari PBZ-a.
Ukratko, kako dodaju, udio kredita s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je s 33 posto na 37 posto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoročnih plasmana za četiri postotna boda.
“Istovremeno su krediti poduzećima zabilježili kontinuirani uzlazni trend, što ukazuje na to da je potražnja za kreditima nastavila rasti. Jedno od pitanja koja ostaju neodgovorena je u kojoj su mjeri promjene u potražnji (makroekonomskom okruženju, posebno pad investicija, te orijentacija poduzeća na financiranje tekućih potreba), a u kojoj izmjene uvjeta kreditiranja doprinijele porastu kratkoročnog zaduživanja”, ističe Ana Lokin.
